Un bista general di e balornan ekológiko di e área di Oostpunt di

Anuncio
Un bista general di e balornan
ekológiko di e área di Oostpunt di
Kòrsou
Oostpunt
Foto: Nienke Das
Área di
Oostpunt
Oostpunt ta un área inhabitá di
aproksimadamente 60 km2 na e punta ost di e
isla di Kòrsou. E área, kual aktualmente
ta propiedat di un solo persona (sr. W.
Maal), ta kontené diferente tipo di
ékosistema manera áreanan di saliña,
bahia, banki di yerba di kusinchi, palu di
mangel, ref di koral, ets., ku tur ta den
un estado intakto. A lo largu di henter e
área por topa refnan di koral, ku dor di
apsensia di desaroyo urbano i turístiko
riba tera i nan posishon pariba di
koriente di kualkier desaroyo terestre, a
keda un di e poko refnan den Karibe ku
práktikamente ta kresiendo. E kosta sùit
di Oostpunt ta forma parti di e Curacao
Underwater Park ku a ser establesé na 1982
i ku ta kubri 600 hèktar. Maske ku
aktualmente e parke bou di laman aki no ta
ser manehá aktivamente pa motibu di falta
di fondo, e echo ku Oostpunt kasi nunka ta
ser bishitá dor di hende ta sòru ku den e
área por keda topa naturalesa den un
estado semi-prestino.
Áreanan manara Oostpunt (i su refnan di
koral bisiña)ta wòrdu mas i mas balorá pa
su kontribushon na e ekonomia lokal, komo
ku nan ta atraé diferente usonan
rekreashonal, lokual ta generá entradanan
signifikante ku ta benefisiá komunidatnan
lokal i ta yuda promové maneho duradero di
e áreanan muhá (wetlands) konserní.
Por ehèmpel: Buseo rekreashonal riba
refnan di koral den e Parke Marino
Nashonal di Boneiru ta kontribuí ku 30
miyon dòler merikano na e isla su ekonomia
kada aña.Turismo den e Moremi Game Reserve
den e dèlta di Okavango (Botswana)a generá
16 miyon dòler merikano den 2003.
Desaroyonan no duradero riba tereno di
turismo i rekreashon ta un kousa
signifikante di pèrdida i degradashon di
diferente área ku di otro banda lo por a
generá entradanan ku ta surpasá esun di
práktikanan tradishonal di uso di tera,
p.e. desaroyo no-duradero.
Riba e siguiente página por lesa un
diskripshon di e karakterístikanan úniko
di e ékosistemanan marino ku por ser hañá
na Oostpunt.
Bahianan
Den e área di Oostpunt por mira dos bahia
grandi i unu chikitu ku, manera tur otro
bahia riba nos isla, ta sirbi komo krèsh
importante pa diferente espesienan di
piská di ref. Mas aleu, e bahianan aki ta
akapará populashonnan denso di kref i
karkó, i ta e úniko lugá na Kòrsou kaminda
por haña e strea di laman kòrá.
Na Kòrsou, e importansha ekológiko di e
bahianan aki a ser bon studiá dor di
Nagelkerken et al. Nan a demostrá ku e
porshon hubenil di e por lo menos 17
espesie di piskánan di ref Karibense ta
altamente asosiá ku e bahianan ku ta
kontené palu di mangel i yerba di kusinchi
komo krèsh, i ku e porshon hubenil di e
espesienan aki ta apsente den bahianan ku
ta karesé di e habitatnan menshoná. Riba
refnan di islanan ku ta karesé di e
habitatnan aki, por a nota un apsensia
kompletu of un densidat abou di 11 di e 17
espesienan,
diferente
di
kual
ta
di
importansha komersial pa e sektor di
peska. E resultadonan aki ta sugerí e
funshon importante ku e habitatnan ei tin
komo krèsh i ta impliká ku e densidat di
diferente espesienan di piská riba refnan
di koral ta un funshon di e presensia di
bahianan den bisendario ku ta kontené palu
di mangel i yerba di kusinchi ku e funshon
di krèsh.
E bahianan di Oostpunt ta kontribuí ku
aproksimadamente 50% di tur individuo di
sierto espesienan di piská ekológikamente
i ekonómikamente importante.
Nagelkerken (ms in prep.); Nagelkerken et
al. (2002) Mar. Ecol. Prog. Ser.
Bahianan
....Den e bahianan den bisendario di Oostpunt (mira mapa)e
zéapel Diadema, un di e herbívoronan mas importante di
refnan Karibense, a sobrebibí e morto masal di 1983 ku kasi
a mata tur e tipo di animalnan aki den Karibe....
Aktualmente e herbívoronan importante aki ta biniendo bèk di
forma rápido riba e refnan den bisendario di Oostpunt
preveniendo asina ku alganan ta krese i tapa e refnan den e
área aki... Tambe por bisa ku e bahianan di Oostpunt ta
lugánan di brui importante pa varios espesienan di karkó i
kref... E bahianan ta fiha den lugánan ku e densidat di mas
haltu di yerba di kusinchi den Karibe i ta ser husá dor di
turtuganan bèrdè komo área di forage (buska kuminda)...
Vermeij et al. (2010), Debrot & de Freitas (1997), Sybesma
(1992)
Gruponan grandi di piskánan yagdó ta wòrdu
mirá regularmente... Tantu e abundansia di
piskánan herbívoro komo esnan yagdó ta
surpasá 50gr/m2 hasiendo e refnan di
Oostpunt komo unu di áreanan mas riku na
piská den Karibe...
Newman et al. (2006)
E abundansha ekstremadamente haltu di
piskánan herbívoro ta garantisá ku e fondo
ta keda liber di “turf” i makro-alga. E
espasio ku keda ta ser husá pa koralnan
establesé nan mes, lokual por sosodé den
densidatnan di te ku 50 pa meter kuadrá...
.... E bahianan i
playanan a lo largu di e
kosta nòrt di Oostpunt
ta ser husá pa diferente
espesie di turtuga pa
pone webu.
Debrot et al. (2005)
.... Si wak e kantidat di espesienan di spòns pa
kilometer di kosta, Islanan Kaiman i islanan ABC (pues
Kòrsou tambe) ta kai den e rango di áreanan ku mas
diversidat di espesie den Karibe....
..... Pa loke ta trata koralnan duru di e tipo
“zooxanthellae”, áreanan riku na espesienan
(konteniendo mas di 70% di tur espesie Karibense) ta
okurí den henter e region, pero atrobe, konsiderando e
kantidat di espesienan pa kilometer di kosta, Islanan
Kaiman i islanan ABC (pues Kòrsou tambe) ta kai den e
rango di áreanan ku mas diversidat di espesie.
Miloslavich et al. (2010) Marine Biodiversity in the
Caribbean Regional Estimates and Distribution
Patterns. PLoS ONE.
Bista di kobertura di koralnan na Oostpunt
For di 1982 te 2010 e kobertura di koral a
oumentá na Oostpunt. Refnan di koral ku ta
krese, manera esnan na Oostpunt, ta
eksepshonalmente skars den Karibe.
Oostpunt
1982
(banchi blou)
2010
(markadónan
blanku)
Pèrdida di kobertura di koral bibu for di 1977. E punto
kòrá ta indiká e estado di e refnan di Oostpunt den
forma di kobertura di koral, indikando di e forma aki su
estado úniko kompará ku Karibe en general.(Modifiká for
di Gardner et al. 2003; Fotonan den grafik pa I.M. Côté)
Varios habitatnan úniko bou di laman por
ser hañá den bisendario di Oostpunt, manera
arkonan i hopi kuebanan... Ambos ta ser
husá pa piskánan grandi ku gusta landa bai
bin den tipo di strukturanan asinaki... E
kueba den e foto mas ariba ta wòrdu
frekuentá pa tribonnan Yaya (nursesharks)
kaminda nan ta par ku otro. Agregashonnan
grandi di e piskánan aki frekuentemente ta
ser opservá akinan.
Monitoreo di término largu di e refnan Kurasoleño
Refnan di koral ta kambiando durante tempu, pero ta difisil pa bisa kuantu nan ta
kambiando sin sa kon nan tabata den pasado. E pregunta eorei ta; kon refnan
tabata mustra den pasado kompará ku e manera ku nan ta mustra den tempu di
awor? Akinan e difikultat ta e echo ku e noshon ku refnan ta kambiando ta algu
di e delaster 10 pa 20 aña i ta solamente den e pasado resién ku sientífikonan a
kuminsa buska pa mira kambionan den refnan, usando potrètnan I otro
métodonan di inkuesta pa kompará pasado ku presente. Hopi investigadónan sa
kon e kobertura di koralnan tabata 10 aña pasá, pero esei di berdat ta konta e
historia di e kambio den refnan? Nos tin hopi suerte na Kòrsou i Boneiru ku bou di
kustodia i ku aporte di Carmabi i otro institushonnan (NIOZ i Universidat di
Amsterdam (UvA)) ku nos refnan di koral a ser fotografiá dor di Prof. Dr. Rolf Bak
for di 1973, pues 40 aña pasá. Esakinan ta potrétnan repetitivo di e mesun
áreanan di refnan den fondo. Huntu nan ta representá e serie den tempu mas
largu ku ta disponibel internashonalmente den e rango di profundidat di 10 te ku
40 meter. Nos tin un total di 207 m2 bou di opservashon. E kuadrantenan
permanente aki a ser fotografiá atrobe den 2010. E konklushonnan prinsipal di
análisisnan ta ilustrá ku for di komienso di e serie, den 1973/74 e kobertura di
koral a baha drástikamente, bahando for di mas di 60% pa balornan hopi mas
abou, den sierto kasonan te solamente 10%. Nan ta ilustrá tambe ku awendia
kobertura di koral ta abou i no ta kambiando muchu. Ta aparentá di tin potenshal
pa rekobransa ya ku e kobertura abou di koral ahinda ta presente. Di otro banda,
nos ta keda opservá un deterioro slow òf den e mihó kaso un kobertura di koral
ku no ta kambia. E úniko sitio kaminda tin rekobransa, den terminologia di
kresementu den e kobertura di koral, a ser opservá na Oostpunt.
Prof. Dr. Rolf P.M. Bak (University of Amsterdam & Royal Netherlands Institute for
Sea Research, The Netherlands)
Efektividat di Parke Marino di Kòrsou den promoshon di salú di refnan di koral
E refnan di koral bunita ku ta rondoná Kòrsou ta sumamente importante pa
ekonomia di e isla, espesialmente den forma di turismo di buseo. E Parke Marino
di Kòrsou a ser establesé na 1983 pa yuda preservá refnan di koral presente
kantu di kosta for di Breezes Hotel te ku Oostpunt. E propósito di e trahounan
ehersé pa Ben J. Greenstein (Departamentu di Geologia, Cornell College, Iowa
U.S.A.) ta pa haña sa si e parke tabata efektivo den protekshon e refnan den su
fronteranan desde ku esaki a wòrdu establesé mas ku un kwart siglo pasá. Un di
e problemanan pa loke ta trata determinashon di “salú” di un ref di koral ta ku
diferente refnan a ser impaktá dor di aktividatnan humano promé ku
sientífikonan tabatin e oportunidat pa studia nan. Un solushon pa e problema aki
ta e uso di refnan fosil ku ta eksponé den klepnan di Kòrsou komo “baseline”
ekológiko pa asina por hasi komparashon. E refnan di koral fosil eksponé den e
klepnan na e rant di awa a biba 125.000 aña pasá, hopi mas promé ku hende por
a perturbá nan. Nan a kondusí investigashonnan ekstenso di diferente refnan
fosil pa determiná kua koralnan tabata presente i kon abundante nan tabata.
Nan a kompará e resultadonan aki ku esnan di e refnan modèrno paden I pafó i
di e Parke Marino. Nan resultadonan ta indiká ku refnan modèrno den e parke ta
mas paresido na e refnan fosil ku esnan pafo di e parke. Esaki ta indiká na nos ku
e refnan den e parke ta yega hopi serka di loke tabata “natural” a lo largu di e
kostanan di Kòrsou promé ku okupashon ekstenso di e hende a sosodé. Pues e
establesementu di e Parke Marino di Kòrsou ta mustra te asina leu di tabata
efektivo den krea desaroyo di komunidatnan di refnan di koral relativamente
prestino.
Prof. Dr. Ben Greenstein (Cornell College, U.S.A.) i Dr. Brigitte Sommers
(University of Queensland, Australia)
Agregashonnan reproduktivo di diferente
espesienan di piská a ser opservá riba e
refnan rondó di e área di Oostpunt.....
Ehèmpelnan ta inkluí Grastèlchi di piedra
(banda robes ariba), “dog snappers” (banda
robes abou) i diferente espesienan di gutu
den agregashonnan reproduktivo (banda
drechi abou).....
...... Kolonianan isolá di Acropora cervicornis i numeroso
áreanan di A. palmata a ser identifiká entre kolonianan di e
kompleho di espesie Montastraea annularis denter di áreanan di
transekto na Oostpunt. Riba refnan mas pabou, e supstrato na 710m di profundidat hopi bes ta konsistí di restunan konsolidá di
A. cervicornis morto, pero kolonianan bibu di e espesie di koral
aki no a ser opservá den áreanan di transekto ni na e refnan den
bisendario.......
Bruckner & Bruckner 1997
Investigashonnan hasí na Carmabi den kolaborashon ku SCRIPPS
Institution of Oceanography a demostrá ku koralnan na Oostpunt,
inkluso e espesie peligrá di Acropora, ta produsí larvanan di
koral mas salú ku refnan den serkanía of pabou di e áreanan
urbano prinsipal di e isla..... Larvanan di koral ku ser
produsí na Oostpunt ta sobrebibi mihó i ta establesé nan mes
mas lihé..... Dor di su lokalidat pariba di koriente, por ser
asumí ku e área di Oostpunt aktualmente ta sembrando áreanan
pabou di koriente ku su larvanan “mas salú”....
Refnan ta bal hopi plaka: algun ehèmpel…
Gustavson (2002) ta raportá balotashonnan di e asina yamá “net
present value” (NVP; e balor neto eksistente) di refnan di
koral pa turismo i rekreashon, peska, protekshon di kosta, i
“bioprospecting” den Montego Bay, Jamaica, un área grandi pero
no ekstenso, similar na esun di Oostpunt. Usonan lokal di e ref
direktamente identifikabel (peska kantu di kosta i servisionan
turístiko) ta laba entre 210 miyon pa 630 miyon dòler merikano.
E NPV kalkulá di e biodiversidat (di ref) den e parke marino di
Montego Bay ta ser balotá na US$13.6 miyon pa turistanan i
US$6.0 miyon pa residentenan. Balornan di bioprospecting
farmaséutiko a ser kalkulá husando balotashonnan di kosto,
discovery hit rates, i balornan di uso final. Balornan di
Bioprospecting marino a ser estimá na US$70 miyon pa e refnan
di Montego Bay, di kual mas òf menos US$7 miyon por ser kapturá
regimennan di royalidat òf akuerdonan di hür…
Na Tobago, 40% di e bishita di turista por ser atribuí na
refnan di koral. Na 2006 e impakto ekonómiko direkto di
plakanan gastá dor di bishitantenan a ser estimá na US$43.5
miyon, ku un impakto indirekto adishonal di entre US$58 pa
US$86 miyon. Na St. Lucia, 25% di e bishita di turista por ser
atribuí na refnan di koral, generando US$91.6 miyon na
efektonan direkto i entre US$68 pa US$102 miyon na efektonan
indirekto. E impakto ekonómiko total di e refnan i e áreanan di
palu di mangel asiosiá ku turismo na Belize ta ser estimá na
entre US$150 i US$196 miyon aproksimadamente.
E balor di propiedatnan kosteño protehá pa refnan na Belize ta
ser estimá na US$120-180 miyon den dañonan evitá pa aña. E
kostonan di eroshon pa hotelnan na Repúblika Dominikano ta ser
estimá na entre US$52 i US$100 miyon pa e siguiente dies añanan
(Weilgus et al., 2010). Deterioro di refnan di koral por
aselerá e velosidat di tal eroshon i pèrdidanan ekonómiko.
Resúmen:
Área:
Lugá:
Grandura:
Área di ref:
Kobertura promedio di koral:
Habitatnan:
Nr. di espesienan di piská:
Nr. di espesienan di koral:
Oostpunt
Curacao
~60km2
26.7km di ref kosteño
~50%
Ref, bahia, palu di
mangel,yerba di kusinchi
657
68
Karakterístikanan di e ekologia terestre di e
área di Oostpunt
(1)Oostpunt ta e área natural no-fragmentá di mas grandi na Kòrsou,
kubriendo kasi un oktavo parti di e superfisie di e isla. Di e manera
aki, e ta tambe un di e áreanan terestre mas grandi i prestino di
henter e parti sùit di Karibe. Debí ku e tabata propiedat di un solo
famia pa dekadanan largu, deseroyo di e área aki nunka a ser permití.
(2)Meskos ku den awanan rondó di Oostpunt, e área terestre di Oostpunt
mester wòrdu konsiderá komo un “kaha di tesoro” di bioversidat
Karibense.
(3)Espesienan di animal úniko: Oostpunt ta kas pa populashonnan di
diferente espesienan ku por ser haña solamente na Kòrsou (espesienan
endémiko). Riba nivel di sub-espesie, Kòrsou su animalnan úniko ta
primordialmente mamíferonan (p.e. nos espesianan konènchi, diferente
sorto di raton dj’anochi i e biná di Kòrsou). Riba nivel di espesie, e
animalnan úniko di Kòrsou ta primordialmente slaknan
terestre,reptilnan i krustasianan di awa dushi. Importante pa nota, ta
ku e slaknan terestre di Oostpunt a ser studiá den pasado pa un di e
biólogonan evolushonario mas famoso di nos tempu: Stephen J. Gould.
(4)Espesienan di mata úniko: diferente matanan ku ta okurí na Oostpunt
no por ser haña ningun otro kaminda na mundu.
1. Historia kultural: e área di
Oostpunt ta kontené sinku plantashi
antiguo ku a forma parti integral
den historia di Kòrsou i Karibe:
Klein St. Joris, Oranjeberg, Fuik,
Duivelsklip i e plantashi di
Oostpunt.
2. Vegetashon relikia: E vegetashon
den bisendario di Duivelsklip i
riba e islanan den bahia di St.
Joris ta representá un di e poko
sitionan aún eksistente den SùitKaribe, kaminda e vegetashon a keda
similar na esun den e era prekolonial. Herbívoronan introdusí
(p.e. buriku i kabritu) a kambia e
vegetashon den sobrá áreanan di e
isla i den gran parti di Karibe den
su totalidat di un forma radikal.
3. Zonanan di vegetashon intakto:
Oostpunt ta e úniko área na Kòrsou
kama vegetashon kosteño ta kambia
gradualmente den tiponan di
vegetashon di e partinan mas
interior di ambos banda di e isla.
Oostpunt tambe ta poseé di algun di
e poko mondinan di espesienan di
palu grandi manera Brasia
(Haematoxylon) eksistente.
4. Habitatnan grandi ta mantené
espesienan peligrá: Dor ku Kòrsou
ta mas grandi ku kasi tur e islanan
den bisendario, su áreanan natural
no-fragmentá ta e úniko habitat ku
a sobra pa animalnan ku ta depende
di teritorionan grandi pa nan
sobrebibensia. Esaki ta inkluí e
Palomba Pretu kual ta krítikamente
peligrá(Columba squamosa),
diferente paranan yagdó (Warawara,
Partawela, Falki, Palabrua, etc.),
i e Biná di Kòrsou(Odocoileus
virginianus curassavicus),kual
tambe tin un poblashon krítikamente
chikitu.
5. Tiponan di habitat úniko i skars: E vegetashon den serkania di e
saliñanan (e antiguo plantashinan di salu) di Oostpunt i e mondinan
litoral den serkania di e bahia di Fuik ta representá ekosistemanan
vegetativo úniko ku no ta aparesé otro kamindanan den Sùit-Karibe.
Kòrsou den su totalidat ta brinda un bon representashon di
ekosistemanan típiko pa e área árido di Karibe, un provinsia
biogeográfiko relativamente chikitu den e totalidat di Karibe. Binti
di e bintikuater tiponan di vegetashon ku por ser haña na Kòrsou ta
presente den e área di Oostpunt.
6. Habitat pa paranan marino i migratorio: E saliñanan ta ser
konstantemente utilisá pa diferente espesienan di para marino, pero
tambe flamingo (Phoenicopterus ruber) i diferente paranan migratorio.
7. Habitatnan kosteño krítiko: Riba tereno di Oostpunt tin 5 bahia (Fuik,
Lagun Blanku, Awa Blanku, Awa di Oostpunt i St. Jorisbaai) den kual
área di palu di mangel i bankinan di yerba di kusinchi por ser hañá.
Ambos habitat ta krusial pa piskánan di ref hubenil di kantidat grandi
di espesienan, inkuso esnan ku ta ser piská pa kome. Sesentinuebe
espesie di para ta uza áreanan di palu di mangel komo habitat pa traha
nèshi i riba Isla di Makuaku, un isla den bahia di St. Joris, por haña
un populashon grandi di Makuaku (Fregata magnificens), kual ta
regionalmente peligrá.
8. Espesienan di animalnan marino regionalmente peligrá: A ser demonstrá
ku speshalmente den Awa di Oostpunt ahinda tin populashonnan grandi di
karkó, kref i turtuga bèrdè (Chelonia mydas) ta okurí.
9. Habitat pa fekundadónan: E tereno di kalki di Oostpunt ta konta ku un
kantidat grandi di kuebanan kuel ta ser habitá pa varios espesie di
raton dj’anochi (endémiko). E ratonnan dj’anochi aki ta krusial den
fekundashon di e kaktusnan di nos isla (p.e. Glossophaga longirostris,
Leptonycteris curasoae) ku, pa medio di nan frutanan, ta sòru pa tin
kuminda pa kasi tur organismo riba nos isla. Esaki ta krusial pa por
garantisá sobrebibensia di e animalnan di mondi durante e temporada di
sekura.
10.Balor edukashonal i kultural: Oostpunt ta un mikrokosmo intachá na
Kòrsou, den kual por topa ehempelnan intakto di e ékosistemenan di e
isla, rekursonan natural tradishonal, formashonnan geológiko, áreanan
di importansha kultural i populashonnan salú i genétikamente diverso
di bestianan ku otro kaminda ta skars. E aspektonan aki ta hasi
Oostpunt e lugá perfekto pa edukashon riba naturalesa i medioambiente
i eko-rekreashon.
11.Potenshal komo Parke Nashonal: Den e Physical Tourism Plan di Curacao
Tourism Board CTDB, 1992, p.143) a ser rekomendá pa e área di Oostpunt
bira un parke natural. E mesun plan aki ta bisa (p.8) ku Oostpunt
mester wòrdu hasí den e di dos parke natural mas grandi di Kòrsou.
Kompilashon:
Dr. Mark J.A. Vermeij
T +5999 5103067
E [email protected]
Tradukshon:
Clifford de Lannoy MSc
Descargar