AWA AWA AWE APRIL/MEI 2014 INFORMASHON TOKANTE PURIFIKASHON DI AWA SUSHI NA BONEIRU UN EDISHON DI ENTIDAT PUBLIKO BONEIRU DEN KOPERASHON KU WEB NV BONAIRE I MINISTERIO DI INFRASTRUKTURA I AMBIENTE UN DUSHI BONEIRU PAS NOS I NOS YUNAN Mi ta buska e balansa entre EKONOMIA I EKOLOGIA Karel Visser Karel Visser, sigur no ta un deskonosí riba e isla. E tin plan pa konstruí un hotèl kaminda ku e aktual restorant Zeezicht ta pará. Kiko ta su opinion tokante e proyekto di kloaka? “Mi ta masha konsiente ku e proyekto aki su meta ta pa protehá e koralnan i ku e nesesidat pa hasi esaki t’ei basta tempu kaba. Naturalmente, nos no por deskargá awa sushi direktamente na laman. Pero deskargá indirektamente, pues for di berpùt òf tankinan séptiko pa den tera i e awa di suela, ta mes un dañino. Huntu nos tin ku traha pa esaki no sosedé, pasobra ta nos tur ta dependé di turismo”. “Pa ta sinsero, ántes mi no tabata masha konsiente di esaki. Nunka mi no a para ketu na dje. E tempu ei ainda mi no tabata realisá kon importante e medio ambiente ta pa nos futuro i esun di nos yunan. Pero desde algun aña kaba mi a kambia mi manera di pensa kompletamente. Aworakí, tur loke mi ta bai hasi, mi ta pensa tambe mas leu riba e konsekuensia ku esaki por tin pa mi isla i e medio ambiente. Sigur mi no ke kousa ningun daño na nos medio ambiente. Mi tin plan pa konstruí un hotèl riba e plèki kaminda semper mi famia tabatin un negoshi. Banda di esei mi ke buska balansa entre ekonomia i ekologia. Den mi plannan mi ta tene kuenta ku e medio ambiente i ku protekshon di e koralnan”. “Kere mi, sigur mi ta konsiente di esaki. Mi ta buska informashon na tur sorto di instansia, tambe na Hulanda, i mi ta investigá kiko si i kiko no por. Pasobra awor mi tin un yuku ta lanta i mi ke brind’é un bunita futuro riba e isla aki”. Awa limpi den kloaka Desde fin di aña pasá e tim di proyekto ta tèst e funshonamentu di e pipanan di kloaka i instalashon pa purifiká awa di kloaka. No ta tur kos ta kana zùiver, i asina e fase aki ta tuma mas tempu di loke a planifiká. Pero e kontratista i e tim di proyekto ta traha duru pa resolvé e problemanan. For di fin di aña pasá e tim di proyekto ta tèst e funshonamentu di e pipanan di kloaka i instalashon pa purifiká awa di kloaka. Na e pipanan vákum e tim ta mira promé e pipa sekshon pa sekshon. Despues ta tèst e pipa kompletu. A deskubrí ku aire ta lèk for di algun dje pipanan. Ta opvio ku no por usa algu asina den un sistema vákum. Pero ta kos ku por pasa den un proyekto grandi asina ku pipanan ku largura di mas ku 65 kilometer. Aktualmente e kontratista ta tratando pa remediá e fayonan. Tambe a tèst e instalashonnan tékniko di e stashonnan vákum i e instalashon pa purifikashon un pa un i esakinan ta funshoná korektamente. Despues a tèst e pipanan vákum ku si ta hermétiko huntu ku e instalashon pa purifikashon. A pòmp awa limpi for di e stashon vákum manda dor di e sistema. Esei ta funshoná bon. E awa limpi ta bini di e instalashon chikitu pa purifiká awa sushi ku ya ta den servisio for di medio 2011. Di tur e investigashon aki nos no ta ripará nada pero e fase di prueba pues ta den “full swing”. Tèstmentu di e sistema di awa sushi ta sigui despues. Miéntras tantu e tim di proyekto a konektá mas di 700 di e mas di 1.000 negoshi- i kasnan riba e sistema di kloaka. E proyekto ta dura mas largu ku a planifiká debí ku entre e periodo di planifikashon di e kloaka i e trabounan a bini mas konstrukshon na Boneiru. Esaki ta enserá tambe ku mas konekshon ta bini aserka. Durante e aña aki e tim ta kontinuá ku e proyekto di instalashon. Aki, nos ta biba di turismo Tante Vita Frans Tante Vita ta konosí di e butik Vita den Kaya Grandi. Pero tur hende konos’é tambe komo un persona ku ta mira e komunidat Boneriano for di un brel krítiko. E tambe tin un opinion tokante e proyekto di kloaka. “Mi tabatin bastante problema ku Kaya Grandi a keda asina tantu tempu habrí. Ku un bon planifikashon por a hasi esei mas lihé tòg? Den sentro aki nos tur ta biba di turismo. Hopi turista no tabata kontentu i hopi bia mi mester a splika nan kiko ta e motibu. Mi sa ku e trabounan ta nesesario i ku e proyekto ta importante pa e isla. E ta nesesario pa protekshon di nos refnan di koral. Na Florida i na otro islanan den Karibe nan a tuma akshon muchu lat. Ei e koralnan a disparsé. Pues nos ta spièrtá i nos no mester kometé e mesun fayo. Nos no mester lubidá ku mayoria turista ta bini aki pa sambuyá”. “Mi sa ku nos mester trata pa e awa sushi no bai den laman. Tampoko no tin mag dilatá zeta sushi, saku i baki di plèstik i otro kosnan ku ta kontaminá bai den laman. Tur eseinan ta dañino pa e koralnan i e bida den laman. Sin refnan salú no por papia mes di turismo, mi sa. Ma mi ta preokupá si dikon e proyekto ta dura asina largu. I kuantu e ta bai kosta. Un persona ku ta biba mas leu for di kosta mester bai paga e mesun ku unu ku ta biba na kosta i ku si ta konektá riba e kloaka? Apesar di mi preokupashon i krítika mi tin di aseptá tòg ku e proyekto di kloaka sin duda ta un bon proyekto tambe. E ta na benefisio di nos tur”. A Zeta sushi i zeta pa hasa kuminda separá Nunka, no benta zeta sushi den tualèt òf labaplato. Nos ta purifiká nos awa sushi den instalashonnan pa purifikashon. Ei bakterianan ta kome e sushi. E bakterianan ei ta muri dor di e zeta sushi, di manera ku nos no por limpia e awa sushi mas. Zeta sushi ta zeta di motor ku nos no por usa mas. E ta un materia residual peligroso ku por kousa hopi daño na nos medio ambiente i na e naturalesa. Nos tur a yega di mira kon un tiki gota di zeta den awa ta kousa asina un mancha grandi di zeta. Un tiki gota di zeta pues por kontaminá tantísimo liter di awa! P’esei nos tin ku tene e zeta sushi separá i entreg’é na Plasa Medio Ambiente di Selibon na Kaya Industria banda di Warehouse. Esaki ta konta tambe pa zeta i fèt pa hasa kuminda. No spula esaki, pero ten’é separá i entreg’é na Plasa Medio Ambiente. Banda di kontaminashon, zeta i fèt pa hasa kuminda por kousa tambe ku e tuberia i e kloaka ta fèrstòp. Esaki por trese hopi molèster kun’éi gastunan haltu. Ta resiklá e zeta sushi i e zeta pa hasa kuminda ku Selibon ta kolektá, komo biodisel. Den e foyeto “Paga tinu kiko bo ta spula” por haña mas informashon tokante supstansianan i materianan ku nos no tin mag di spula. E foyeto ta optenibel na ofisina di WEB NV i e ta gratis. Nos ta riba skèdjel! Miles Maynard Miles ta direktor di e kontratista ku tin e mesun nòmber ku ta hasi e konekshonnan riba e sistema di kloaka. E ta realisá ku tin hende ta kuminsá bira impasiente. Pero, manera e ta sigurá nos, nos ta kana den tempu! “Mi kompania ta hasi tur e konekshonnan di kas- i negoshinan riba e ret di kloaka públiko. Ta un trabou grandi, pasobra ta trata di mas ku 1.000 konekshon. Komo kontratista nos ta enbolbí pero gobièrnu di Boneiru i WEB tambe tin nan papel naturalmente. P’esei nos ta traha komo un tim. Nos ta traha ku un plan di akshon kaminda e kliente ta pará sentral”. ”Naturalmente, un proyekto grandi asina tin su problemanan tambe. Pero konhuntamente nos ta trata pa resolvé esei mas rápido i mas bon posibel. Nos tin tres tim ta traha riba kaya. E proyekto ta ofresé temporalmente tambe oportunidat di trabou pa gran kantidat di persona ku di otro manera tin difikultat pa yega na un ko’i hasi. Nos tin trabou direkto i indirektamente pa 130 te 140 persona”. “Te asina leu nos tin mas o ménos 100 kaso di problema. Ku esei mi ke men kasnan kaminda ta difísil pa yega na e pipanan eksistente o e tanki séptiko. Ta sosedé por ehèmpel ku e tanki séptiko ta bou dje flur di e sala! Den konsulta estrecho ku e doño òf e atministradó di e propiedat nos ta trata na yega na un solushon ku ta aseptabel pa tur partido”. “E hendenan ku ta haña ku e proyekto ta dura muchu largu, mester kòrda ku ta apénas den yanüari 2013 nos a kuminsá ku e trabou aki. Ya nos tin dos tersera parti di e trabou kla i personalmente mi ta sigurá ku e parti ku falta ainda ta entregá na tempu”. www.kloaka-bonaire.com Tur anochi mi ta piki kùp- i bakinan despechabel Lola (Capriccio) E restorant italiano Capriccio ta situá pegá ku laman. Lola, e doño di e edifisio moderno ‘ki, ta konta ku for di promé ku nan a kuminsá ku konstrukshon, el a tene kuenta ku e proyekto di kloaka. “Nos tabata sa ku tardi o tempran lo pone kloaka. Nos a pone tur pipa di tal forma, ya por hasi e konekshon riba e kloaka fásil. Esei nos a hasi pasobra nos ta mira e importansia ku e proyekto di kloaka tin pa Boneiru. Nos ta un isla turístiko i hopi turista ta bini aki pa e deporte akuátiko, manera sambuyamentu. Mi ta haña ta mas ku lógiko ku nos mester kuminsá trata nos awa sushi. Na hopi otro pais esei ta un kaso masha normal. Mi por rekordá den mi infansia kon e laman rònt di Italia tabata, mes blou ku e laman ku tin rònt di Boneiru aworakí. Pero lamentablemente esei no ta e kaso mas. Imaginá bo ku nos isla tambe bai den e direkshon ei… Mi no ke pensa mes!” “Den nos maneho tambe nos ta tene kuenta na otro manera ku e medio ambiente. Asina, nos sakunan ku ta pone kuminda pa bai kuné aden, ta trahá di un material speshal ku ta biodegradabel. Nos no por benta nos sushi simplemente mas riba un monton i tap’e ku tera riba nos isla. Si realmente bo ta stima bo isla, bo no ta hasi algu asina.” “Tur anochi ora ku mi sali kana ku mi kachó riba kaya, mi ta kohe tur e kùpnan di plèstik i e bakinan di “foam” ku mi haña. Si mainta tempran mi wak for di mi balkon riba laman, tòg mi ta mira hopi bia baki di kuminda ta drif riba awa. I esei ta hasi mi doló. Pero mi ta kere ku e proyekto di kloaka ta trese un kambio den esaki. Tur hende riba e isla ‘ki mester ta konsiente di e balornan inmenso di e naturalesa i nos medio ambiente”. entidat públiko Boneiru i di Ministerio di Infrastruktura i Medio Ambiente. Redakshon no ta para responsabel pa eventual impresishon o informashon robes o pa daño kousá pa esaki. Esaki ta un publikashon di entidat públiko Boneiru den koperashon ku WEB i Ministerio di Infrastruk tura i Medio Ambiente. SIGUI NOS VIA RADIO I TV I TUR OTRO MEDIANAN NA BONEIRU www.facebook.com/kloaka.bonaire Entidat públiko Boneiru Direktorado di Desaroyo Urbano Kaya Amsterdam 21-23 | Kralendjik, Bonaire T: 717-5330 tst. 521 | F: 717-7309 E: [email protected] www.bonairegov.an