Chátsin ná jociento nú nga koa Chotsejen Askján kjima i naxinandá MÉXICO Koatjien Tjikua’re Nga kjoa kjima Chotsejen jukji nit’ya Tjinandae Tisexín’re xtjiontja kja tsumí xi koan re skajengi Tjinandae jusian kja ixtí kja chjon’ri Tsa tutséni chon koan Tjinandae koa tisenkjae jumaña’án nga njitiya Tjeére ngañjún yojo’ri, koa chotsejen ñján nga ndachon Tju kjoa tichjen njañjún kicha nga njúkjoae tsa ñjun tjin xa Tjinchjitsje ngu ngatjé ñján ñjún tjin Tjinchatjoe tsumjí xi machjine xi mji ma’re itsún ka nandá tse Chjonungiye, ngi tjukjuenda nukjue jin kjoati’én júkitsu chutaxá Tisexínre ya lií, nañjún kicha Tsa carro tjin ri ya tjanae ñjan nga mitsa ñjún nka nit’ya Ixhite kan un chon xi ñjún ja’a xi ñjun kisikjiesún, je kjui Jakjan xi ñjún koan ja’atuné re yatu Tjéchae gas koa ka lií Chotsejen ñján tiyojo gas koa kja lií Chon Ngi yatjulií njichjen kja sera sjantja nga xche nga mji tjí itjutja gas Tjejintjukuin nga kjuanre koa tikjoan ngani, kui nga ñjun chji’re nga chjunungiye nda tinjandae Nga kjoasian tjian tingié jutitsu kjoatéxuma jusian manda nit’ya ndibajen ni nga xkueún chuta kja xumí kjitsún Chjonungiye www.proteccioncivil.gob.mx www.cenapred.gob.mx www.sismos.gob.mx Fuente: Centro Nacional de Prevención de Desastres Lengua indígena nacional: Mazateco de la zona baja. Lugar: Municipio de San José Independencia, Distrito de Tuxtepec, Oaxaca. Traductor: Juventino García Camilo NCHIVI ÑUU VIKÓ, A.C. MIXTECOS DE PLAN ALEMÁN SANTO TOMAS OCOTEPEC, OAXACA MOVIENDO A MÉXICO HACIA LA PREVENCIÓN ¿Jusi’an? TSÁ NANDÁ TJITSÉ... Tjinandae - Tjikua’re Nga nandá tsé koa ni koamá nitjín’re tsí, nga ñjún tse ton chaja koa en chuta ka chu Katayje koa koatji’en xi tjítjun tjina jusian nga mi jukjoan ná Mi nangi indai koa ngi xó nindae ñján tjejentjá, ka tiñá xungá Xchakjuin koatjéxuma xi jusian maninda ngu nit’ya Chotsejen ñján nkjasun chon ka ndiya jujkoan kjichui nit’ya sa’sa Tinchaxkui xujun xi ñjún xkún tsa xujunja tinchatsen koa tjechangi Tinchatjoi nandá, xi machjine lata inchaya, xujunja ma’injaxtje ka xchuxtjé Koatjien - Nga kjoa kjima Tsá kjoañún tjin re tjin’ya nit’ya sasa, tukjui xche xi ñjún maxchenri Chjonungiye Ndiya ñjan nandá inxcha, mi carro nixchjen Te’ére ngañjún yojo’ri, chjonungiya chutaxá kjoati’én júkitsuri Ngi ya injin Ngi ya isjentja koa ngi nandá susuin tjiñae yá lií koa ñján nandá inchá ngaya kja nañjún kicha ndiya, ngi xungáje jitjatuye Chotsejen- Askján Servicio Meteorológico Nacional www.smn.gob.mx Sistema Nacional de Protección Civil www.proteccioncivil.gob.mx Centro Nacional de Prevención de Desastres www.cenapred.gob.mx Fuente: Centro Nacional de Prevención de Desastres Lengua indígena nacional: Mazateco de la zona baja. Lugar: Municipio de San José Independencia, Distrito de Tuxtepec, Oaxaca. Traductor: Juventino García Camilo Koa santja kuin nit’yari ngaje nimjé titjini tsá kixú kjueje Tikjuende yojo ri tsumjí xi machjine tutséni minda ka ndachjo Xchaníye nandá xi tjiyojoyantjio, tjuximjí natse tse, ni sukjúchji’in Tjixchónre tsa tiyojo xkuare tsumji xi siíquienri kja xi mare ti Tsa tjin chuta xi kami’on tjinyare chutaxá koa ngi ji njikjai jin NCHIVI ÑUU VIKÓ, A.C. MIXTECOS DE PLAN ALEMÁN SANTO TOMAS OCOTEPEC, OAXACA MOVIENDO A MÉXICO HACIA LA PREVENCIÓN NTJO XI ÑJUN NDIVÁ MATIÑAÁ...Jusi’an Chotsejenjin nga un skuya tjin jusian ndiva kjoaxkún koanga ndivátiña nkju ntjo ñjún nangi ná I naxinandá México nitjín’re ntjo ñjún va’a tsin MAYO sjantja NOVIEMBRE. Ntja kan’un ntjo ñjún je’e nga ngu nu, koa tu ñujun xi je’e tja nangi Tjejin tukjuin tumjé nitjín ni koan’re koa’a tsí ñjún Jusian nga vendaya yojo chutaxá nga kjoaxkún ndivá Ntjo ñjún Ñjan matsjeje nkju ntjo ñjún xi ya ndivá ngatjá nda chicon kja ngatjá nangi Ticháe xkun ya xi ni’in sa’én re nañjún kicha lií, kja xi tsejenmari nga xkún tjinre Tjasjeye je nit’ya ñján ma inja sasa nga tjiña ma’ri kja ndiyá jusian xutí kichui Kjin tjin’re ngantjé chjochjún ya tjin kjui nit’ya sasa tsa mi ñjun tjin nit’ya tsi Nda taséñjun’re chutaxá nangiri mje xi tjin ngajin jasen Chunxkun re chutsín kja ngayeje tsumjí xi koan’re kjín siíkatsojo ntjo ñjún Tinchjatjoi xi ma xchine, nandá xi ma yjú koa tjena tjiña’re yojo tsumjí xi ñjún xkun Kjoaxkún ñjún 1. xichjuba Tjixchjún re ngasunkja nit’yari, xungá koa ngi tje éxojojin 2. Kjoaxkún xi chjuba Tinxchatoe xujun xi ñjún xkún ngu tsa xujun’na tinxchaye 3. Kjoaxkún ñjún Tsa tjiñá tjina’re ngu xungá kja nandá ñjún tikjuende jusian tjímijin nandá Tjéxchje xtjiontja nit’ya, tjexcha re gas kja nañjún kicha lií Tuyara tjinjae nit’ya sasa ju santja kjoakitsu chutaxá nga je tsín xkún Tje’ére ngañjún yojo’ri chjonungiye mje xi kjima 4. Kjoaxkún xi ñjún Chjonungiye Sistema Nacional de Protección Civil www.proteccioncivil.gob.mx Servicio Meteorológico Nacional www.smn.gob.mx Centro Nacional de Prevención de Desastres www.cenapred.gob.mx Fuente: Centro Nacional de Prevención de Desastres Lengua indígena nacional: Mazateco de la zona baja. Lugar: Municipio de San José Independencia, Distrito de Tuxtepec, Oaxaca. Traductor: Juventino García Camilo Kjin tjin’re xtjiontja nit’ya tu tsé’ni siíkji’un ri tsa kjixoyá NCHIVI ÑUU VIKÓ, A.C. MIXTECOS DE PLAN ALEMÁN SANTO TOMAS OCOTEPEC, OAXACA MOVIENDO A MÉXICO HACIA LA PREVENCIÓN Kjoaxkún je 5. ñjún kjima Jusian nga vendaya yojo chutaxá nga kjoaxkún ndivá NTJO ÑJUN JE TJIJI NI...Jusi’an Ntjo ñjún Tjasjeye nga un skuyá ma’ni kjoaxkún koanga jí ni ntjo ñjún nangi ná I naxinandá México nitjín’re ntjo ñjún va’a tsin MAYO santja NOVIEMBRE. Ntja kan’un ntjo ñjún je’e nga ngu nu, koa tu ñujun xi je’e tja nangi Tjejin tukjuin tumjé nitjín ni koan’re koa’a tsí ñjún Tuyara tjinjae nit’ya sasa koatsá nit’ya tsi ju santja kjoakitsu chutaxá nga je tsín xkun Tsá nit’ya ri kaitsón tjin’ya chutaxá koa tjin nginikjae ngani nit’ya sasa Ñjun nda chjótsejen re ngayeje tsumjí xi ma chjine Tikjuende tsumjí machjine kja nandá tsjé Tje’ére ngañjún yojo’ri koa tjikéyojoyui ixtí kja chjun’ri Tjikuende tsumjí xi machjine ka nandá tsé Koati’ankae xá nga ñján tjinae Chjonungiye’re chutaxá koati’én júkitsuri Ngi carro tjejenkjae ngaya ndiyá ñjun Chaniye nandá xi tiyojoyantjio tju xi mi natse tse ni Ngi tu kuenda in ñjan nga chjochjun, ya kijun’né nañjún kjicha lií xkún tjin re Tetjie xa tsa tjejen xchúmijin koa tsa chuta tjejen nukjunyake titsu lií Ngindae étjae gas, kja nañjún kicha lií koa ka nandá sjantja tinguri ngaje tsín xkún Ñjan tjinjae tsá tjejentjá, koa tsá naxi, tikuendae yojori je kixú Kjoaxkún je 1. ñjún kjima 2. Kjoaxkún xi ñjún 3. Kjoaxkún ñjún 4. Kjoaxkún xi chjuba Chjonungiye Sistema Nacional de Protección Civil www.proteccioncivil.gob.mx Servicio Meteorológico Nacional www.smn.gob.mx Centro Nacional de Prevención de Desastres www.cenapred.gob.mx Fuente: Centro Nacional de Prevención de Desastres Lengua indígena nacional: Mazateco de la zona baja. Lugar: Municipio de San José Independencia, Distrito de Tuxtepec, Oaxaca. Traductor: Juventino García Camilo Je ntjo ñjún koa nga je jí ni ñjun chuba xkún tjin ya ngatjé nangiri Tjikjitusuin jukjuin ri ngatjá tse’e kjoaxkún NCHIVI ÑUU VIKÓ, A.C. MIXTECOS DE PLAN ALEMÁN SANTO TOMAS OCOTEPEC, OAXACA MOVIENDO A MÉXICO HACIA LA PREVENCIÓN Kjoaxkún ñjún 5. xichjuba Nga mikjuan ya kiyojo ñjan tjejentja chon ¿Ju kjoansi’án tu xi kjuanchovaya’ni kjoaxkún? Mjé ni nga kjoamja tsá ngú kixú kjueje Je naxi, ka tjingi ka ñjan tjejentjá Ñun ngantjé xchochún Mi kui kjuan nga ya kjinjae Kuan’re kixú’jen nangi ka lojo Je ixtjíri, ka xchjun’ri ka’ji xkjún tjin’re Kjuanmá ñan tjejentjá Je nangi ñjún xinchá koa nga ñjún va’a tsí, koa tsínga kicha nandá, koa teya nga ja’a chon, ka ñjan lií tjiya nangi, ka kicha xi ñún ye’e Tsá ngú nit’ya sindae ñun mbá’jae Nitséjun nangi Nitsé ngajo ngante indjí ka Nandá choo Ninda ngajo xi mi kjoakjoan’jin xi tse’e nit’ya ¡Chutsejen juchon! Tu tsé ni tjiji nangi kjoatsá nit’ya Tsá tjijisenijin tsa tjitjiya tjejentjá Tjumitjen xó koa mi tsantjere jo’e xtiontja Ti´akjan xó, tjijitikjá ngu yá Tsa ti´ixuya ngu xó’re nit´ya Teya ndjí nangi Chutsejen ngante ñjan tijna koa tsikjitusún ju kitsuná chutaxá Chúxkun ju titsu kuatéxuma nga jusian manda ngu nit’ya Chutsejen’na xtiundja, xó, ngasúnka, nganangi, tu xi xchaná ñjan mindakji jin Mi tu kjuenda kichá ya Sikjuenda nandá xi tija’aya kicha nga mi xixtenjin Chutsejen tsa tjin ya, ka ya lií xi inchajítikjá Xutí kjuínyaná chutaxá tsa ñjún tjing kjoa ¡Yojo’ri, chjun’ri, ka ixtí’ri xi ñjún xchi’re! #PrevenirEsVivir Chjonungiye Sistema Nacional de Protección Civil www.proteccioncivil.gob.mx Centro Nacional de Prevención de Desastres www.cenapred.gob.mx Fuente: Centro Nacional de Prevención de Desastres Lengua indígena nacional: Mazateco de la zona baja. Lugar: Municipio de San José Independencia, Distrito de Tuxtepec, Oaxaca. Traductor: Juventino García Camilo NCHIVI ÑUU VIKÓ, A.C. MIXTECOS DE PLAN ALEMÁN SANTO TOMAS OCOTEPEC, OAXACA MOVIENDO A MÉXICO HACIA LA PREVENCIÓN Mjéni kjoamáni nga kixú ji Solos o combinados Jukuansi’án tu xi mi kixú kjueje ni tjejentjá Ñján tjejentjá ya ni ngu nganté ñján nga tuxá naxi, kja tjingi ni Mje ni nga kjoamá ñjan tjejentjá gin skuya tjinre, ñjun ndatjin ni nga tsejin na koa kjoasián kjiyojonda 3.- Mi tukjuenda chjonkí ñján tjejentjá 4.-Tjijére ngú ngañjún chutaxá tsa ñján ni ti’antjeya koa tijitjunkjí ya tjejentjá ¿Jutjin skuya jusi’an nga kixú kjueje ñjan tjejentjá? 5.- Ngi be’entje’re je nandá njti nga ya kjueje tsenjin nangi koa ma’indanje. Tsa totsé ni xche ñján tjitju ngí nanda xi manjyú, xutí tjinya’re chutaxá nga katasindaya Xi ñjun tjin ya núkjue ya nimjé ñujunkan ka nijin Je kixú kjui kjoamáni nangi nga minda tiyojo tsa lojo ya ñjan ni tjejentjá, koa nga teya tu ji kjité ni nga angatjikjajen 6.- Kjoasián tjinandae jusian nga kitsu ri chutaxá ñján ni tsi koa nga kjoasían ñjún va’a tsí, tisenkjae koa chótsejenkare mje xi kjima www.proteccioncivil.gob.mx www.cenapred.gob.mx Nga jife je kjui nkju npa nangi tsa minda inxchá jin. Sa koa yjare nga sjenja chuba nga ti’akjan nga kjie jife sa. Ñjún xkun 7.- Chotsejen kjitá’re je xo, kja ngasúnkja totsé ni ñján ti’ixá, tjijisennijin nangi, tsa kjoakjiman tjinya’re chutaxá ri Ñján ni nga inchadae nangi lojo xkua tiyojo nganangi ñjan tjejentjá. Je xi re ya mankjúka koa jife. Tu koa kjoamjá nga ñjún va’a tsí, koa ñjún tsen nga jí xongá xikixoya tu mjé xi xokjúre ñján nga ja’a 8.- Ñjún ndatjin ni nga tjinandae ntse tutsé ni ñján xinchá ngaxín ya lií kja ya ñjan tjejentjá ¿Mjé xi sa’án tu xi mi sikitsóna tjejentjá tu xi kuanchuvanya ni? 10.-Tsá ñján ni xche ñján ti’akjan nangi ñján tjejentjá ñján tjinjae, xutí tinya’re chutaxá ñján ni tsi 1.- Mikoan tsa yá kichá ni tu kjuenda sikjixuya ngiñján Tsá mjejen sari chjonungiye: 9.- Tsá nkú xó xchangitsínre sindae, koa tsá chonkjí tjinya’re chutaxá nangi ri 2.- Sikjuenda ngiñán koa chonxkún na jotjitsú kjoatéxuma nangi Tjinandae ntse ngayeje nú, xchatsín kjoná junio santjá noviembre, jekjui kjoaxkún vi kjoa ni ñjún kjoama JUSI’AN NGA KIYOJONDA TUXI MI JUKJOAN’NA Ya nit’ya na endaya nga kiyojonda…jusian nga kuendaya tsa tu tsé ni mje xikjuan ka ixtí’ kja chon’ri Tjin’yare jukoansi’án tasénimjikjae ixtí’ri, kja chjota xchinga, ka xi mimaji, tsá chju tiyojo’ri TJINANDAE TSA’RI Ñujun kja tjin jukoansi’án: TIÑÁ TJENA’RE YOJORI 1.- Xujun xi ñun xkun 1 Nda chotsejen ka ñján ni nga koan kjitjátui, kja ngaya ka ngaxtun nitya’ri 2 Ngu xujun tjindae jusian nga koan kitjoi tjenae chuba’e ñján ngaje minda chon 3 Tjinandae kui koasenka’ri tu xi xcha ni jusian tsa nga kjoaxkún ndiva 4 Koati’án chubae tsa tu jan kja nga nkju nju. Jusian nga tjitsu kjue’exen’ri koa tendayandae’sa Tindae Chotsejen tsa nkju xujun Tendayandae chjochun Siya nimjí Chutjaye ndae Lengua indígena nacional: Mazateco de la zona baja. Lugar: Municipio de San José Independencia, Distrito de Tuxtepec, Oaxaca. Traductor: Juventino García Camilo 2.- Ñjan tiyojo xingi, nitya ñján chutjaya, ka tse’e chutaxá 6.- Radio ñján kjoasenñojoen ka lií xo 3.- Machjine xi lata titso’ya, Nandá xi kichjokjua jo nitjin 5.- Ngayeje kicha xi koan sindaye tsa kjoaxkun tjin 4.- Tsa Xki ¿A nikji’e’xeni nga kjima kjoaxkún? ¿Ñján ni nga ñunda tjinjae, a ngaya a ngaxtjon nit’ya Ninkjújin chuba tjin, koa jin nga mitya’re mje kjoaxkún tjin koa jusian koanda nit’ya Ngi xkuinjin, ngi ijyui, ngi chiíye, ngi chanite’jin Tin ngatjé ñan koasian je tjindaya’nu ka ixtjí ka chjon’ri #PrevenirEsVivir Chjonungiye Sistema Nacional de Protección Civil www.proteccioncivil.gob.mx Centro Nacional de Prevención de Desastres www.cenapred.gob.mx Reporta emergencias al 088 Fuente: Centro Nacional de Prevención de Desastres NCHIVI ÑUU VIKÓ, A.C. MIXTECOS DE PLAN ALEMÁN SANTO TOMAS OCOTEPEC, OAXACA MOVIENDO A MÉXICO HACIA LA PREVENCIÓN TJENDAYE NKÚ JI, KA IXTÍ’RI KA CHJON’RI Koan sichobaye kjoaxkún koan koasiaen ngaje ndivá kjoaxkún Tsa chjundje tiyojo’ri: Tintjingi’re je kjue’exen kui Koasián tjejin tokjuin ka ixtí’ri ka chjon’ri Chotsejen ñján xkún tjin: Ya tjenje nku ngatje ñján mijukoan ngayeje tsumjí xi koan nga ska Chotsejen ngantje re nandá, ngantje lií, ka nañjún kicha lií Chotsejen re nit’ya ñjan tjinjae Chubaya nun ka ixtjí ka chjon’ri, nku ngathje ñján kuaxkú Tjinchjítseye ju koan si’án tsa nku koaxkún tjin Tjinandae xi machjine koa jukjuan kuinkae’ni tsa je kjoaxkún kjima Chotsejen re mje xi xkun xi koan re koakoan ngandé nit’ya Chonungi chutaxá nangi’ri mje xi xkun tjin sa ngantje xi Tjenatjo nku nga xi chjo’eka nit’ya ka xujun xkun ya nku xemiyo kja xingi Chotsejen tujentsen’re nga tjitja je’enre, ñján tjinja ka xkji nañjunkicha Nikji’é nitjin jatjañún chu ngaxtun nit’ya Tsá chutaxá siíje’ri nga kjoatiye nit’ya, tikjitusuin, kjoanda’ri ni Koati’en chubae xi júsian kitsuya’ri chutaxá nangi ri Nga kuinkae tjétjañjúin nku nañjun tsa nga kjuan Chjonungiye Tsá nga tsejen chjon nga kjoaxkún dinvá, tjinandae jukitsu chutaxá Chjonungiye jukjoan si’án nga ankju kjoaxkún xi tjin Chotsejen ñján tjina nkju nit’ya xi tsekenda chutaxá ñján nga kjuin tu tjinchjuba tchja chje http://www.cenapred.gob.mx /es/Publicaciones/archivos/1 8-GUADEPREVENCINDEDESAS TRES.PDF Sistema Nacional de Protección Civil www.proteccioncivil.gob.mx Centro Nacional de Prevención de Desastres www.cenapred.gob.mx NIT’YA XI ÑJÚN TJIN... Tsa nit’ya sindae, sindayandae • Tjinchjún re nkju xi be, chuta xi xá kjui kiskútjaya júsian maninda nkju xo I naxi Nandá México, ngin nit’ya xi tu kuasian koanda, mji tsá koatjéxuma koandaka ni chutaxá kjisejin’re • Chotsejen nit’ya ri tsa kjuasian kjuanda ju titsu kuatéxuma xi tinchja ntjae • Chotsejen’re xá be koa ñjún kjoatjín’re nga kjatja bexkjun je xujun jusian titsuya nga tuxi ndatse ni nkju xó xi tsé kjoan re • Tsa ya ngantjéri tsin nkju kuatéxuma xi júsian maninda nkju xó, chjonungiya’re chutaxá ñján nutkjoani. Júsian maninda nkju xó xi mi jukjoanre • Kata’sikiya nkju chuba xi júsian maninda nkju nit’ya jutsu ngu chuta xchinje xujun Kui kjue’exen nga kjoaxkúnma nga ja’a chon kjui xi bjenare ngasuntje si’akuna nga ya ndiváni juma nga itsún xó koa ka nga mitsa nijentje jan Kicha kja ñjún lojo tjí’yojin Xó nkja, kjicha kja ñjún lojo tjí’yojin Xó ngabasen Je nit’ya xi tu koasian manda koan’re kitsún nga ya koanda ñján nandá tsé, tjejentja koa minda chjun tsa chón kjoa’a, ñjun ntjo kjoa ka tjijisenya nangi Koa xu tsa sijentje nga nkju nit’ya sinda koa xu tsejina júsian nga ñjún tse. Ngi tu kuenda ña’an jin Chjonungiye: Sistema Nacional de Protección Civil www.proteccioncivil.gob.mx Centro Nacional de Prevención de Desastres www.cenapred.gob.mx Nit’ya ñján xixa chutaxá xi nchja ni nangi ri Ngañún ñjan ñjun tixa Xó ngañujun Fuente: Centro Nacional de Prevención de Desastres Lengua indígena nacional: Mazateco de la zona baja. Lugar: Municipio de San José Independencia, Distrito de Tuxtepec, Oaxaca. Traductor: Juventino García Camilo #PrevenirEsVivir MOVIENDO A MÉXICO HACIA LA PREVENCIÓN Mje xi mjejenri nga tsejin ngatjá tse’e nit’ya Nit’yari tsi ni kja tse ixtí ri ka chjun ri, kjui nga ñjún nda katamanda xó nit’ya, tu mje kjoaxkún, tsa chón, ntjo ñjún, ñjún tsí lojo, koa ngin xkuyaisa Ñjun ndatjin ni tsa kjuichonre nkju chuta chjine xujun koa katatsuri nga kjie chjatsin re nga nindae nit’ya, je katakútsejen júsian kjimaxaka xá nga ñjún tse tu mjé kjoaxkún xi kjoan ngantje ñjan tjjinjae Nga kjui xichjen jutitsu nkju kjoatéxuma júsian maninda nkju xó kjoasián tsári nkju kjoanda nga nda kjinjae nginguni jé kjinére xi tsekéxare nga kisindari xujun koa nga kjoanda Kjoa nga sindae nkju nit’ya ya kjuin tjingire ju titsu chuta chjine xujun jutjin koa ñján xinchá ngañjúnre xó, xi kjoangá’je nit’ya, ya kjindibatja xujun xi kjoanatjóe Chjonungiye Koasián inyare’jin koa nga chjonungiye koa kjuati’én jutitsu kuatjéxuma ya nangiri, ka xujun xi sinda chutaxá nangiri