NGAEMBA NDI DRȊTAI BE Buku ngaemba ro

Anuncio
NGAEMBA NDI DRȊTAI BE
Buku ngaemba ro miemb`ba ri
Western Equatoria
South Sudan, 2012
Buku ngaemba ro ono Katy Newell-Jones Feed the Minds ro egyini, rudro’be si
losi oye ‘bai ago ngaemba`bai Sudan Evangelical Mission ro be.
Ta egyi gi Kundu buku ono ro ya ta gyi a`do be kigye ono ago lindri gi cini a`ba
be kigye koyi Anne Wilson yeni: [email protected]
Buku ono änina ndi lofone ni Website ngaemba ro Feed the Minds ro ono yasi:
www.feedtheminds.org
Mini na ndi a`done drîtai ro fotokopi ne kode lindri na lofone amba, ngaemba
oye zana vo ngaemba ro gi oso workshop ro nye `do ya ago kpa ugu ngaemba
zana. Oko beṛo ämiri tana itine makata`bo ngaemba ro Feed the Minds ro ya.
Tana mäni losi se buku ono ka be oyena iyi ro be.
Tana male na losi se Buku ono ka be ugu oye na iyi unine, ago ndrana malena
kpa unine kode ‘dina do ka losi oye sina engonye, miri tadrioza miro ezone
ämäri waraga egyi si kode E-mail gi ono si [email protected]
© 2013 Feed the Minds
ISBN 978-1-906161-09-5
Feed the Minds
Park Place, 12 Lawn Lane, London, SW8 1UD, United Kingdom
www.feedtheminds.org
Sudan Evangelical Mission (SEM)
P.O. Box 367, Juba, South Sudan
[email protected]
Peacebuilding, Healing and Reconciliation programme (PHARP)
rd
Phikagoh house, 3 Floor, mbagathi Road
P.O. Box 15324, 00100 GPO Nairobi, Kenya
www.pharp.org
Ono ni Buku ṛiri ngaemba ro se Feed the Minds ndi driuru`ba azi nda ro Sudan
Evangelical Mission egyi yi be au. Ta ono eto te kyito iti si: se a`do te ngaemba
aza ta taliatokpe to ta ndi mi upi be. Kyito ana a`do te ta omo taliatopke ro ta
ndi liti ngaemba ro be se aru teni ta iti lidri toto ro yasi tana ko`ba ngaemba se
ono ro be uni ne kado ro www.feedtheminds.org
ii
Tase egyi be Buku ono ya
Aro`boya oye ta losi buku ono rota ..........................................................iv
Takeci taegyi juṛungwa koi ono ro ............................................................v
Ta egyi fere ta buku ono rota ...................................................................vi
Ka`da tase a`do ne ro............................................................................... vii
Aye na losi Buku ono si engonye ya?........................................................ ix
Nga opa ta Madrasa lidri `desi rota .......................................................... xi
Capata Käti (1): A`do Tu`de ro `bädri miro ya ........................................ 13
Capata Ṛiri (2): Mini `bädri miro ............................................................. 23
Capeta Nina (3): Drîtai Lidri cini ro ......................................................... 40
Capata Lisu (4): A`do Kologo rugyero ro ro .......................................... 61
Capata Nji (5): A`do drî`ba ro ................................................................. 70
Capata Njidrialo (6): Taliatokpe oye ....................................................... 75
Capata Njidriri (7): Ngaemba kode tauzi a`do tu`de ro ro opane........... 82
Pa Taora ro nji 5 ngaemba lidri `desi ro ro se Feed the Minds be sina ono
................................................................................................................ 86
iii
Aro`boya oye ta losi buku ono rota
Buku ono egyi te tana kopa taora ngaemba ro ndi drîtai ro be, anya se
kyila konja anya be ni vo anya ro yasi ana ri, Se Sudan Evangelical
Mission (SEM) koye losi oyene sina , ndana ndi FTM ago PHARP.
Aro`boya amba anya se cini kikyi yi be ngaemba (Workshop) ya ana ri, se
aye te Koto`bi ya (Mundri West County Western Equatoria, South
Sudan) ya ndroa 2012 rosi se `ba buku ono ni egyine.
Alfred Maluk Juma
Ambu David George
Sagini Joseph Kuy
Miemba`bai ni Mvolo ya si
Drî’ba Madrarasa’ba ro SEM ya
Kundu enga’ba Drî’ba Madrarasa’ba ro
SEM ya
Getarude Phillip
Miemba`ai ni Mundri East ya si
Gulliver Ishmael
SEM Director
Joseph Ayanwa Fraser
Miemba`bai Mundri East yasi
Joseph Maburuk Benjamin Miemba`bai ni Mundri East yasi
Joy Sabbath Justin
Drî`ba taora ngaemba ro Mundri East
ya si
Kenneth Anyanya Johnson Miemba`bai Mundri East ya si
Mary Morris Melle
Miemba`bai Mundri West ya si
Michael Wai- Wai
Miemba`bai Mundri West ya si
Obi Brown Abraham
Drîb`ba taora ngaemba ro Mvolo ya si
Simon English Taban
Miemba`bai Yeri yasi
Makata`bo ta ngaemba ora ro Maridi ya Western Equatoria ro logo ta
kado te ta egyi buku ono ro ta, Mi omba ozo anya ro si se anya le
ondrene inye ngaemba ono oyi te taora ngaemba South Sudan ro ro
voro se a`done a’do taora tu`de ono ro voro.
Ama orivoya aro’boya be amba Baring ndi John Ellerman Foundation
Joint International Development Grants Programme ri se anya rudri te
ama yi be losi ya, ago `bayi losi ono te a`done riti aku, ago kpa oso inye
ozo yi kandra kado kpate Feed the Minds, SEM ago PHARP ri losi oyene
ta kado lidri to tana ro se orivoya Western Equatoria ya South Sudan ya
ono ri.
iv
Takeci taegyi juṛungwa koi ono ro
DRC
FTM
IDP
NGOs
PHARP
PTA
SEM
SPLA/SPLM
FGD
SHGs
Democratic Republic of the Congo
Feed the Minds
Lidri se kyila konja anya be ni vo anyaro ya iyi
monazamati yi
Peace building, Healing and Reconciliation
(Taliatokpe omo ndi lakole edebe)
Parent Teachers Association
Sudan Evangelical Mission
Sudan People`s Liberation Army/Movement
Focus group discussion
Self help groups
v
Ta egyi fere ta buku ono rota
Ma riyä ro amba ta dri-uru amaro Sudan Evangelical Mission (SEM), Feed the
Minds (FTM) and Peace building, Healing and Reconciliation programme
(PHARP). Se `ba gwo a`done riti ako buku gi ngaemba ro ono egyine ago drîtai
ozone buku ono lofo zana, se azi te (toolkit for facilitators)
Ta ora `desi SEM ro, ta ngaemba ro lidri `desi ri ta, anjioko leyi ngaemba’bai ri
taunine ago edrene andivo anyaro si ago ugu oyine ngaemba be mile ya ro se
kaoye anya o’bane taegyine ago ngaoti unine. Ara ta ono te liti se
madrarasa`bai unina ndi urune ndri `do yasi. Se anya ka oye ori anya ro tozane
a’do ta omba `badri ro ta. Taora ono ka oye riyä ozone amba lidri ya, ago ugu
oyine sina be mile ya, ago ka oye tori kado ori ro kyi`dine anya ya, ta oro,
taliatokpe ago ta oye se kado ro `do o`bane mina ya. Ago ka oye ori azii yi be
alodi o`bane, ago lidri atra be `badri South Sudan ro ya. Orivoya ta `desi yi tu`de
South Sudan ro ri driurune vo aloya ta omba `badri ro ta, se ma oye a`done driungyi be tana ro. Buku ono ka `date lidri ri losi omba `badri ro oyene engonye.
Ka`da tase oye ro te se ka oye `di opane liti ngaemba ro yasi, ngaemba lidri
`desi ro, gboko Kanisa ro, `Ditoko, Sunday school, ombato`di, ago ndi ngaemba
amba azaka be.
Ta ata a`do te amba ta drîtai lidri ro tana ro, oko amba anya ro ni tangye anya
ro ko te. OKo buku ono ka oye lidri opane ta dritai ro ya kode tangye anyaro
unine, kala se anya kuni be ana si.
Maye Maburuku anya se cini a`do te losi oye voya ta ora ono ya `do ri, ago meji
Monazamati azakayi kpa ko toto alo Western Equatoria ya, oko South Sudan ya
ngulu, ta ono tadri na olene ago losi oye zana Vo ngaemba ro Madrarasa ya Ta
a`do tangye ro ta: Buku ngaemba ro Miemba`bai ri `Bädri amaro ono ya.
Oko ni nga cini dri si, mamandi buku ono ka oye lidri se kyevo ro South Sudan
ya ono opne, anya dro`be si taliakpe ya, ago losi oyesi ta `diri ta, dritai ago
omba ndi a`do nga be ro ya South Sudan ya.
Mr. Lubang Scopas
Deputy Director
Curriculum Development & Material Production
Curriculum Development Center, Maridi
vi
Ka`da tase a`do ne ro
Eto ni tu se drîtai ro 2011 si ana ya, lidri `bädri South Sudan ro `ado yi te
t`ude mbara ro, ago anya le tangye ta anyaro ta ugu unine, Ago anya le
a`done alo aza ta ora`bai ro `badri amaro ono ya and kpa a`done drî’bai
ro community anya ro ya.
Ngaemba ndi Drîtai be: Buku ngaemba ro miemba`bai ri egyi te ta
ngaemba ro ta, miemba`bai ri, se anya orivoya Western Equatoria ya
South Sudan ya.
Ngaemba lidri `desi ro ono ako änina ndi anya ocone ago drîtai ndi
tangye anya ro be lagane zo, tana tauni anya ro toto fere ta uzi ya, ago
ta egyi ya, ori anya ro ya, anya niko te a`done alo aza gboko
(community) ro kode a`done drikaca be. Tu vodo rosi anya ni kote tagi
egyi be iyi uzine, ago Jerida (news-paper) ndi ta egyi azaka be uzine ta
`dise kedre be vodo ya ana ro ta, kode aza ya anya unina kpa ndi orine
anya egyi ako vodo ovone.
Anya se kabe ngaemba `desi ro usuna ana ndana kpa drîtai be azii yi
ronye, kpa ta anya ro erine ago anyari ta atane, se riti na ka anya usu
ago kpa katidri anya ro ya. Azaka anya ro tauni be se ka oye gboko
(community) anya ro o`bane ombane. Azaka anya ro ni ta ota ro te kado
ro, azakana orivoya drî`bai ro ago ni ta ota rote kado ro, azakana orivoya
drî`ba kadoyi, anya ni ata te lidri amba lako.
Takeci buku ono egyi ro ni, tana ko`ba miemba`bai lidri `desi robe na
tangye (rights) lidri cini ro unine ondro anya koyi yi te ngaembane
zongaemba ro ya South Sudan ya au. Tana oyena si inye, lidri `desi unina
ndi a`done riya ro tauzi voya tana ale te anya opane a`done tu`de mbara
ro, ago anya ka te oye tangye unine, ago anya kate oye a`done alo aza ta
ora`bai ro, ago a`done gboko ro ondro vodo aza ka`dote au vo anya ro
ya anya unine ndi edrene vodo ya.
vii
Capata 1 ya ka`da ta te a`do tu`de rota ago ata kpa te ta oye tu`de rota
ago ata ta kpate kigye Capata azaka ya.
Capata 2 ya ata ta te ta South Sudan ro ta, Se ata ta te amba tana ro
tauni azaka si, ta egyi si nga oti unisi ago taoni ta azaka usu rosi.
Capata 3 ata ta te amba ta drîtai lidri alo ro tana ro; se nga amba kigye
ago ndrana ro ono ngaemba lidri `desi ro.
Capata 4 Ata ta te ta ngaemba lidri `desi ro tana ro se ndana ni bakace yi
ta ru toza ro tana ro gboko (community) nda ro ya, ago ka mbara ozo
anya ri drîtai anya ro unine, se ka oye anya o`bane a`done alo aza ta
ora`bai ro gboko ya, ago a`done tu`de mbara ro ugu losi omba `badri ro
ta oyene.
Capata 5 ozo mbarate ngaemba lidri `desi ri a`do drîtai ro tana atane,
ago liti se anya ka oye be a`done mbara ro sina drî`bai ro gboko anya ro
lako, eto ni Boma, Payam ya, county ya, state ago miri `desi ya.
Capata 6 ya ka`da nga azaka se losi oye ro te, ta taliatokpe omo ro tana
ro. Ndrana losi mano gi kasa`baro `do tana ro, ago ka nga tomba ozo
tu`de ri la`bi anya ro ugu oyine sina, se lakole ede ro ana ago taliatokpe
omo ro ana.
Ta egyi buku ono roya emba`bai lidri `desi ro ozo miomba te anya ri nga
kwoi ugu oyene:
 Beti ngaemba engoni ro `di alo le a`done ta ora lidri `desi ro emba
ro ono ya ya, se ko`ba anya ro be na a`done tu`de mbara roya?
 Ago inye`do ngaemba lidri `desi ro ono a`do na kadopara
engonye, ago anya opana ndana engonye a`done tauni kado be
ya.
viii
Aye na losi Buku ono si engonye ya?
Buku liti ka`da ro ono ara te liti se ka be oye miemba`bai lidri `desi ro
opane kigye `doya si, tana anya kuni yi a`do tu`de ro, ago drîtai ro
o’bane losi oyene vo aloya si, ta ora lidri `desi emba ro ono ya. Se oloci
lazo kpa te kigye, tase oye ro ago kito se änina ndi urune losi oye zana
gboko lidri `desi ro lako `do.
Losi se cini ara be ana a`do te siro siro, se miemba`bai unina ndi onjine
ngaemba zana vo ngaemba ro ya, ndi nga emba aza ka be. Ta `do ta losi
miemba`bai ro ya beṛo anya ri gkoko Madrarasa lidri `desi ro ana o`bane
a`done tauni be tana anya kopa azi anya ro robe. Anya ri a`done alo aza
taora`bai ro ta ori anya ro rota, katidri anya ro ya ago gboko ya. Ago ta
ono a`do zana kado ro, tase ale be miemba`bai ri oye ne ni kwoi:

Ndana ri ngaemba mi upi ro locine ondoalo ngaemba ya ondro kate
ngaemba owo, tana lidri kuni tangye kode tase oye ro robe, nga se
ka a`do be `bädri amaro ya ago ngase tesi ni ‘bädri amaro yasi anya
kuni ro be kpa. Ago anya ri ni taorane tana ro ago ta aza oyene tana
ro.

Beṛo anyari ndana locine kigye kito itisi, kode amba azaka itina si,
ago oji oye si, lidri amba kode feresi, se oyena si inye ka oye anya
o`bane ta oye ya tesi lidri lako.

Beṛo anya gi kabe tauzi Madrasa lidri `desi ro ya ana locine tase oye
ro pana orane azi yibe, ndana orivoya kandra kado be pa ta ro
onjine se orivoya ta `desi yi anya ri.

Amiri pa ta ro se ani be ori lidri ro ya `do embane ayani, ta ka`da na
ro; taora ta vodo rota, teinye vodo ako kode ezi taliatokpe ro ondro
ka`do ruese ka`do te lakole tu`dei ro ya kode gboko ro ya au.
ix

Mizi gboko Madrasa ro gi lidri `desi ro ono tana ta se anya kuni be
ana be anya ri tana itine, tana a`ba ro be pa taro gi ale be embane
do ya, kito azaka iti nasi, ta egyi si kode oji oye si tana kopa anya ro
bena tase ka oye be a`done ori anya ro ya ana ya.

Mi`ba tausu miro kpa`da ta a`do ro mano-ago ro ndi `ditoko be roya
ojo ojo, ro ya se nga lewe orivoya `desi lakole mano-ago ro ndi
`ditoko be roya ago se ka `di toko laga zo a`done taora azaka ya se
ka`do be anya lako ana, ta `do ro olena ngatomba ozone `di toko ri
ta atasi ago beṛo anya ri tase anya kuni be ana tana itine azi ri.

Amiri lidri gi kabe tauzi Madrasa lidri `desi ro ya ono nga tomba
ozone anyari tana koye yi ta aza robe ta katidri anyaro ta ago se
gboko o`bana ndana gwo ta omane andivo anyaro ya se ka oye
oyine tana itine vo ngaemba ro ya azai ri.

Beṛo amiri karama ngase gboko Madrasa ro lidri `desei ro ono se
anya koye be kado ro `do oyene, oso anya kabe rudro`be losi gboko
ro ya ronye, ka oye anya o`ba`ne omane andivo anya ro ya, ago
o`bana yi azii kpa gwo oye ne inye.
x
Nga opa ta Madrasa lidri `desi rota
Ngaemba lidri `desi ro orivoya ta`desi yi, se ka oye anya o`bane a`done
tu`de mbara ro, se anya unina ndi tauzine ago ta egyine, ago anya uni na
ndi vodo ovone, ago anya unina ndi a`done egyi`ba Gyi ro, ago anya
unina ndi ta Makana Gyi u`di ro tana ezine ta ata anya ro ya.
Oso gboko ka be losi se oye ro oyena buku ono ya ronye, ndana ka oye
tauni azaka usune ni lidri gi kabe tauzi Madrasa lidri `desi ro ya ono resi,
se ka oye anya o`bane a`done tu`de mbara ro, ta ka`da na ro ondro
gboko kuzi kalakoto ( Meeting) te oko anya kani oye ta ata gi abe atana
ana egyine, kode ondro ale drî`ba Känisa omo ro ago parata ro anya ka
oye ni oyene. Beṛo emba`bai ri ta erine ni lidri gi kabe tauzi `do resi, ndi
mi`de na gwo anya opane kado ro tauni si. Oko beṛo anya ri ata `desi aza
ka limune uzine se egyi be ta egyi azaka ya ana ronye, kode anya ri tase
anya kole be oyene `do egyine. Kode anya ri aritimitiki oyene.
Monazamati (NGOs), miemba`bai Madrasa lidri `desi ro ago ndi tauzi`bai
beṛo anyari beti ngase anya kole be embane ro unine kode beti engonye
‘do aya ya? Ndi anya o`dena gwo a`done mbara ro gboko se anya le
embane ana ya. Ta ono orivoya dri uru yi lakole emba`bai ro ya Madrasa
`ba be, oso anya ka be ni ta eri azi resi ronye.
Ono ta ka`da ro SEM koye be ngaemba lidri `desi ro ya ta vodo ro ta au:
xi
`Ditoko ndi Mano-ago be a`do te ngaemba voya ya ngaemba lidri `desi
roya se anya le vodo ovone 2011 si ta drîtai South Sudan ro ta, ago kpa
vodo azaka ya. Anya ata te SEM ri ekye inina ndi nga kwoi oyene:
Ngase ale be waraga dri ana egyine gye ago ävuru anyaro egyine.

Ävuru anyaro usune ni ävuru gyi a`ba be tiṛi lomvo ana yasi se vo
vodo roya ana ya.

Ekye ini liti se vodo ovo ro te

Ekye ini na ndi ävuru `desi se ile be vodo ovone rigye ana ro usune
ni waraga vodo ro dri.
SEM usu waraga se gi egyi ävuru lidri cini ro be drina ya ana gwo, ndi
waraga se egyi ävuru mano se ale be ovone ana ro kpa, ndi lidri na be,
se aye ngaemba te sina lidri se kabe tauzi ana ri zo tauziro ya. Inye nya
oye ävru egyine engonye ya ago mivona vodo engonye mano se mile
be ovone `do ri ya. Anya limu ta ävuru egyi ro gwo ago anya usuna
ävuru anya ro engonye, se ara te a`done eto ävuru ro voro ana. Ago ezi
ta egyi se egyi be ta vodo ro ta ana kpa, se ka ta ata ta lidri se kedre be
vodo ya ro ta ana. Ago kpa anyari ta embane ta ata to`di azaka ro ta,
Ta `do ta lidri Kilassi ngaemba ‘di ‘desi ro ya otina ndrani 70% ri vo
vodo te tu drîtai ovo rosi.
Ondro anya kate ta emba ta a`do ta tu`de ro ta oko, Madrsa`bai le yi ta
unine ta amba azaka ro ta. Ndana ka oye tauni usune ni ta amba yasi,
tausu anya ro ekye, beṛo mi alo ri ole miro oyene aya ni: Kyito pa anya
amba ta ata ya, ago pa anya tauzi ya ndi ta egyi be.
Kyito buku ono ya a`ba te juṛugwa tana ko`ba lidri ro be atane amba, ni
Kyito itine dambala. Mizi ta ago nyeri amba te kyito be vo aloya nyata
tase kabe oye `adone ana ta, ago miye losi tauni se emba be miri ana si
ago mindre Kyito ono liti aza yasi.
xii
Capata Käti (1): A`do Tu`de ro `bädri miro ya
Ka`da ta egyi ono ro: `Bädri gi azi be South Sudan ono orivoya gba
`bädri to`di yi se a`do dri yau kyila se aye be ndroa `bute ritu fo alo vosi.
Ondro aru drîtai te ndroa 2011 si oko Mîrî South Sudan ro eto ta ora te
ta tauni ro ta, Kyitali rota, ämvu rota kode ngaonya rota ndi kyila`ba be,
se ka be oye vo `bädri ro ondrene `do be. Oko `bädri kabe omba a`do ko
toto miri si, oko kpa tu`de cini `bädri `do rosi.
Oso Dr. John Garang drî`ba SPLA/SPLM ro kata be, ndroa 2005 rosi
ronye ekye, tu`de South Sudan ro ndana orivoya losi `desi be oyene ta
omba `bädri ro tana ro.
Ta kati se oye ro (1): Mi ri a`do tu`de ro `bädri ro unine ndi a`do tu`de
ro uti ya be
Mio`ba: Beṛo mi ri unine a`do tu`de ro ndi `bädri’ba ro be takecina e`di
ya, ago a`do tu`de ro utiya takecina e`diya? Ata gi tu`de kode tu`de
‘bädri ro ago tu’de uti ya ono ndana ka losi oye vo alo yasi. Takeci ta
kwoi ro o`bane ngye tana Madrsa`ba kuni takecina ro be ago anya kata
ro be kigye ago anya ka`do ro be drîtai ro uzi vona ya.
Saa se ale be losi ono oye zana a`done saa 1
Lakaza se losi ono oye ro: Bodo (Blackboard) ndi gbanda (Chalk) taegyi
ro be kode galama `desi taegyiro ndi filipi catii be.
Liti käti:
1. Beṛo emba`bai ri ata gi tu`de `do ka`dane kode tu`de `bädri ro
uti ya. Ndi miemba`bai lewena lidri gwo gboko yasi tana anyari
ta atane ta `do ta.
2. Gboko ri tadri oza anyaro ojone gi Sanduku ya ono be.
13
Tu`de `bädri ro uti si: Ono takeci na tu`de se äti anyate `bädri alo aza ya
Tu`dei : ono `di aza se ale tädri te nda ri a`done tu`de ro `bädri ‘do ya,
ndana kpa drîtai ro losi oyene oso tu`de azii yi ronye.
Tu`de bädri ro: Ono ndana ka losi `desi oye lidri lako ago ndana drîtai ro
drikaca a`do ro tu`de ro urune.
3. Gboko ri ta atane beti waraga engo ni ro ka oye ni ka`dane mi
orivoya tu`de South Sudan ro yi ya, ago nyegyi tase ale be
a`done sina vo waraga na`do lofo ro ya ana.
4. Anya se kabe tauzi ana nyata ndana kegyi inye`do tausu anyaro
ekye e`di a`do anya ro tu`de ro South Sudan ya ya. Teinye ta`do
egyi aku gboko ri beti ta se egyi ne `do ro itine azi yi ri.
Tase oye ro `do ugu ondrena: Gboko unina ndi mîrî se loto anya be `do
ejine, ta a`do rot u`de ro tana ya, ago beti toto a`do tu`de ro ro, ta
ka`dana ro `di aza unina a`done tu`de `badri itu ro.
14
Ta oye ro ṛiri na (2): E`di kani tu`de ngye ka`day a?
Mio`ba: Ta ono anyari ta atane kigye tana beṛo lidri cini ri losi `bädri
omba ro oyene ori anya ro ya South Sudan ya.
Saa se ale be: Saa Ritu kode natu (2-3 hrs) a`done oso kyitu se anya kole
be ronye.
Nga losi ro se ale be: Bodo (Blackboard) ndi gbanda taegyi (Choack) ro
be, lindri Timiele ro, waraga ta azaka egyi zana vuru.
Liti se losi ono oye ro
1. Emba`bai ri tausu ne ta a`do ro tu`de ro ta ono ezine kode
ka`dane, ago liti se lidri cini ri losi oyene ta omba `bädri ro tana
itine anya ri.
2. Emba`bai ri ata gi tu`de `do egyine kuru bodo dri ndi anya ejina
gboko gwo ata azaka se oyi be ti takwoi be ozone. Ta ka`da na
ro vodo ovo, gboko etc. Ta gi iyi egyine egyi kuru, `dooko saa
ozone anyari ugu uzine.
3. Emba`bai ri lindri gi Timiele ro ono ka`dane anya ri se oro rube
liti alo yasi ana, oko toto alo azana kani oyi liti to yasi ni azii risi.
Gboko ri atani ta`do ya inye`do tu`de kado kani ta se aba ale be
ndari oyene `do oyena ya, orivoya kado ro kpa tausu anyaro
unine.
4. Tauzi`bai ri ta ono atane gboko ya se anya unina ndi a`done su
(4) kode nji (5) gboko alo ya, ta gi tu`de `do ka oye a`done oso
engonye ya? Gboko alo ri efone pa ta robe nji (5) ronye.
15
5. Beṛo gboko alo ri pa taro gi nji ono ro itine. Ago egyine egyi
bodo dri kala se anya kuni ndi unine `dosi, a`do tauni anya ro zo
taemba ro ya voro. Beṛo emba`bai ri kala se äni be `do egyine
ayani , ata se äyi be taäyi gboko cini ro yasi `do odro`bena gwo
voaloya, ago gboko o`dena gwo atane kigye.
6. Anya se ta be tauzi ana ozo warage vodo rote anya ri nätu
ovozana `dise anya le be ovone ago ndana kondre be kado ro
anya lako `do ri. Vodo gi anya vobe `do azana i`do kozi ro kode
kado ro. Tana tausu lidri cini ro ojo ojo ro, vodo avo te kado ro
ago ati te cini.
7. Gboko atate ta `dise avobe `do ya ta `desi ro ago usu yi ta te ata
ori anya ro ta.
8. Miemba`bai ka`dana ävuru se emba`bai SEM ro egyi be Koto`bi
ya ana gwo (Mindre ni upivo waraga Su (4) ndi nji be). Ta ono
oyene kala se gboko kuni be si ( Anya se ka drigba etona eto
to`dir o , anya se te le kitori ana ago anya se te le classi `desi ya
ana)
9. Gboko ata na ta gwo ta ävuru gi ezi beni Koto`bi ya ana ya, ago
anya unina ndi nga azaka se mile be oyene ta ävuru ana ro ya
ana oyene a`do ävuru se anya be ana voro.
10. Madrasa`bai ata na ta gwo tase anya lebe oyene ana ta vo
ngaemba ro se lidri `desi ro ana ya. Tana kopa ndana ro bena
a`done tu`de mbara ro gboko anya ro lako.
Tase oye ro `do ugu ondrena
1. Gboko unina ndi ata azaka se anya usu be to`diro ngaemba ne
sina classi ya ana ugu ugune ngaemba gi mile ya ana ya, tana
anya kuni uzina robena oso ata azaka se anya nibe ronye.
2. Gboko unina ndi ta atane ta beti tauni se to`diro ya se a`dobe
ago anya lebe ngaemba ne sina `do, se ka oye anya o`bane
a`done tu`de kado ro ana, ta ka`da ro: inye`do anya le a`do
drîtai ro ro tana unine, kode anya le ta se egyi be kalakoto ya
ana limune uzine ayani ya, kode anya le beti ngaoti ro se a`do
be ta egyi miri roya ana unine ayani ya.
16
Ta oye ro ṛiri na 2 (ka gba oyi mile ya)
Ta gi egyi be se miemba`bai SEM ro yeyini ndroa 2012 si gboko cini
orivoya liti be toto ta ono itizana, ta
tu`de se ngye ro ta. Nga se `desi
losi ono ya ni ta ata gboko ro, oso miti tausu ya amaro be anyari au ago
meri ta azii ro kpa ro.
Tu`de se endaro
1. Losi oye liti ngye yasi
South Sudan ya lidri ye losi ko te liti ngye ya si, se `ba ‘bädri ko
ombane. Beṛo ämäri losi oyene liti ngye yasi, ngase cini mabe
ugu oyena iyi ya.
2. Tauni
Ta unine orivoya ta `desi yi tana mäni ngase ka`do be ro, ämäri
ävuro amaro egyina unine, ago vodo ovone, ago ka kpa oye lidri
o`bane atane drîati ro azi yi be.
3. A’do mbara ro losi omba `badri ro ya
`Bädri le lidri cini ri losi na oyene mbara si ago kpa a`done mbara
ro gboko amiro lako ta kado ta ami cini ri.
4. A`do tauni ambá `bädri ro be ago kpa la`bi ta ori lidri robe
Ämari a`done tauni ambá amaro robe, inye`do South Sudan
a`do engonye, ago la`bi se ka`do be `bädri amaro ono ya beṛo
unine.
5. Ota se a`ba be `do ni ngase Mîrî kole be au
Ota `badri ro a`ba te orone tana kagaga lidri ro bena ago andre
vo `bädri ro ro bena kado ro.
6. Lu turi ta `desi yi
Taoma amaro ka ama gaga ori amaro ya ago ta oye amoro azii ri
ya
17
7. Mimi nandi atane andivo miro si
Tu`de ri a`done nja tausu nda ro itine, ago tu azasi beṛo ndari
atane ta azii ro se ni ko atane kado ro ta anyaro ta `do.
8. Anyari lakole ede unine ago taliatokpe o`bane
Taliatokpe oye orivoya ta `desi yi gboko cini ya, ndrana kyila se
kori be mada ono vosi. Taliatokpe omo a`done South Sudan ya
ago kati dri ya, gboko cini yasi, lakole tu`de ro ndi tu`de azibe ya,
ago anya kabe ego ni vo aza ka ya si ana ri.
9. A`done anya ri tauni be ta tangye anya ro ro ta ago kpa anya ri
azi orone.
Ama orivoya tangye be ago drîtai be ta omba vo ro ta ago kpa ta
Madrasa ro ta, ago kpa Gyi wäri umvune, ago kpa ko nga kozi
aza ri oyene, ago ämari unine inye lidri azii kpa haki be oso ama
ronye.
10. Unina ndi ta aza ejine kode atane, Mîrî ri liti kado yasi
Ondro Mîrî koye ta aza te kozi ro, tu`de mbara a`do ko turi ro
ata voya, oko `do oyene liti ta oro ro yasi ago liti kado yasi.
18
Tase oye ro nina na: Tu`de käti ago tu`de Ṛiri
Mio`ba: Ta atane ta tu`de rota se anya cini ondrene nga alodi ro.
Saa se ale be: Alodi (1hr)
Nga losi oye ro se ale be: Lidri ta egyi ro (page 8), nga ta egyi ro, ago
waraga.
Liti se losi ono oye ro:
1. Nyaka`da ta egyi gi upivo 8 ya `do ago mizi ta gi Dr. Garang ata
be ana.
2. Nyeji gboko atane ta koi ya:
- Lazo engoni nyusu ta egyi ono ya ya?
- Inye`do tausu Miro e`di ta egyi ono ya ya?
- Inye`do Dr. Garang ata lidri ri e`di oyene ya?
- Ndana usu ta e`di ro atane tu`de käti ndi tu`de ṛiri be riya?
3. Nyeji gboko ta itine inye`do kani ndroa gi 2005 ro `do zoo mu`du
engonye ya ago ndroa yau ono ya ndroa miro te moda ndroa
ana si ya.
4. Nyata ta ngase toza rube kode a`do be ndroa gi 2005 ro ana ya
South Sudan ya`do.
- Inye`do ta egyi se a`ba be kuru uzine lidri ri ana ka gba losi
oye yau ya? Kode ye losi kote ya?
- Inye`do gboko amiro ya `di azaka orivoya se abe uzina tu`de
ṛiri ya? Inye`do miye na e`di tana ya ya?
5. Nyeji gboko anyari ta egyi anya ro egyine o`bane uzine lidri ri ta
a`do tu`de `bädri ro tana ro se South Sudan ya ono. Inye`do
ndana ka oye atane ekye e`di ya? Ago tana e`di ya?
Ta egyi ono miemba`bai ri:
Ta egyi ono ka oye ldri cini o`bane vodo ovone ta rulewe rota.
Ondro Sudan kori te vo alo ya South Sudan be vodo ovo vosi, Dr. John
Garang mate ekye lidri South Sudan ya oye ndana o`bane a`done tu`de
riri ro Sudan ya. Oso tu`de riri ronye ndana unina ko a`done Madrasa
kado be ta uzi zana, Kitali be, liti be, ago losi usu kaoye a`done riti ro
anya ri.
19
Ta egyi ono a`ba te liti Matara ro ya Juba ya Tu drîtai ro South Sudan
ya
Male a`done tu`de käti ro
“Ma ndi Anya se cini moyi be nda yi be cowa ndroa `buteritu foalo si
ana, mezi taliatokpe ono ni miri degbele lägu lägu ro dri. Ta o`ba amaro
ande te. Yau ono te tu miro, ndrana anya se oyi ko cowa ana.
Ondro tu kosa te vodo drîtai ro ovo zana oko, `do te ta miro tase mile be
onjine. Mile vodo ovone a`done tu`de ṛiri ro ‘bädri Miro ya, ono endre
te cu midri nya oye ni onjine”.
Dr. John Garang. Rumbek, South Sudan, Imba nji ndroa 2005 rosi
20
Tase oyero Lisuna: ámbá tu`de aza ro
Mio`ba: Kozo mbara ro be na gboko ri tu`de se mbara ro ana ka`dane
(Se losi anya ro ka azi opa ni) ago kpa tausune ndana ogona a`done
mbara ro engonye ya.
Saa se ale be : Saa alodi (1hr) kode ritu (2hrs) mini na ndi losi amba
oyene saa `do ya.
Lakaza losi ro se ale be: Ambá kode Kito se egyi be upivo 11 ya ana,
waraga ta egyi ro, ago Galama ta egyi ro ndi Bodo be.
Liti se losi ono oye ro: T a oye ono a`dona kado ro oyene taoye ṛiri ya
kode nina vosi, `dooko gboko eto ta usu te ta a`do ro tu`de rota.
1. Emba ka`da ta a`do ro tu`de ro tana te , se lidri cini ri losi omba
`bädri ro oyene South Sudan ya ori anya roya.
2. Amba fere ta tu`de ro ta äzi te liya ro ago kado ro, äzi te
emba`ba si kode alo azani gkoko yasi. Emba`bai unina ndi Kito gi
upivona 8 ya ana urune ayani kode unina ndi azana ezine ayani
ngaemba zana.
Ta egyi Miemba`bai ri: Anya se Kilassi kitoriya kode classi `desi ya ana,
Kito ono egyine egyi Bodo dri, anya se kabe dri tauzi eto to`di ro ana ri,
Kito ono ani ndi oyene oji si gboko ro, ndi ugu ta egyi si kuru Bodo dri.
3. Miemba`bai ri ondrene inye, Madrasa`bai ni takeci Kito ono
rote, ago ndari ata azaka se riti ro ana egyine egyi Bodo dri, ndi
anya o`bana gboko gwo ta atane kigye.
4. Gboko ya beṛo anyari ta atani ta kito ‘do ro ta ago anyari tädri ta
gi Sanduku ya upivona 10 ya ana ro ozane.
21
5. Gboko ata ta te taka`da ro lidri azaka se a`do te tu`de mbara ro
ana tana ro, Se payi lidri te gboko anya ro ya.
6. Gboko ata ta te anyari Kito kode ámbá fere anya ro egyine ta
a`do tu`de ro tana ro, elewe anya te gboko giṛingwa yasi, anya ri
azi opne ata se a`do be mbara ro ana ya.
7. Gboko itiyi Kito anyaro te ago atayi ta kpate iny`do anya a`dona
engonye tu`de mbara ro gboko nda ro ya ya.
Vo ondre tase oye ro ya
Tauni`bai unina ndi ata to`di azaka urune ni Kito yasi, ago emba`bai
unina ndi locine ngaemba zana classi ya, tana ko`ba anya ro bena ata
to`di unine.
22
Kito Käti
Tu`de mbara --- ka lidri azii opa vodo ovone
Tu se avo vodo be sina 2011 si ana lidri amba azaka Lakama`di ya ni kote
oyine vo vodo ovo ro ya tana vo ana lozo anya be. Mr. Jackson Mandi
`desi Payamo ro oto kala gboko ana ro te. Lidri `desi se mbara ako ängyi
anya te vo vodo roya, anya se ozo rube azi opne ana eziyi Arabia ndi
Pikipiki be te lidri ungyine `ba anyaro yi ya si ugune vodo ovone.
Oyena si inye lidri `desi ni ndi vodo ovone tase anya kole be ta, ago anya
a`do te azi be vodo ovo voya ta drîtai rota.
(Foye, imba nina 2012)
Ta eji ro se atane tana ro `do
Lidri engoni a`do ni mbara ro gboko ya ya?
Inye`do a`di kani nga opa anya ro usuna ya?
Tana e`di ndana ka ta`do oyena ya?
Inye`do mipana azi ndi vodo ovone ondro ndana kole te vodo ovone
`dise mile ko ri ya?
23
Capata Ṛiri (2): Mini `bädri miro
Ka`da ta egyi onoro: South Sudan orivoya `bädri to`di yi se ru drîtai gba
yau ndroa 2011 si kyila ndroa `bute ritu foalo vosi (Se etoni ndroa 1983
si le ndroa 2004 roya).
South Sudan ya lidri ya cini si t aunine ta `bädri ndaro ro ta, ámbá se uku
kai ta, se ta South Sudan ro ana ndi lidri na be. Läri oto anya ro, ago
ámbá anya ro, lidri le taunine ta `bädri anya ro ta. Oso anya a`do be
tu`de South Sudan ro ronye, oko amba usu kandra kado kote anya ri
tauni zana ta `badri anya rota. South Sudan a`do kote buku ámbá `badri
ro amba azaka kaya, oko toto fere na azaka ka`da lindri South Sudan
roni.
Capata ono ya ka oye gboko o`bane ta unine ta ngase anya kuni be rota,
ta South Sudan rota ago kpa anya ri ugu unine ndra.
Losi oye ro nji na (5)
Losi oye ro Njidrialona (6)
Losi oyero Njidrierina (7)
Losi oye ro Njidrina (8)
Losi oye ro Njidrinafosu (9)
Tangye ago lidri South Sudan ro
Bere (Bendere) South Sudan ro
Äri South Sudan ro
Longo (National Athem) South Sudan
ro
Mîrî unina gboko kado engo nye ya?
Tadrîoza losi oyero gi Nji (5), Njidrialo (6), Njidrieri (7), Njidrina (8), `do
cini orivoya upivo 23, 24, 25 ago 26.
Ondro minde losi azaka se arabe oyero ana te oko, anina ndi atane
gboko ri ugu nga azaka oyene se anya lebe unine ta South Sudan ro ta
ana.
Ta ka`da naro gboko unina ndi:
 Usune kode golo South Sudan ya cini moda ago anyari tosi ne
vuru.
24


Anya ri usune beti nga –onya se ala`dina be South Sudan ya
ago anya ri buku egyine tana ro
Anya ri ta usune kode inye’do anya usuna mio`mba ozo, ta
Madrasa, Kitali, rugaga ni kyilari ndi losi ätu usuro be ndi loto
anyare lau ya. Anyari kpa ngana gi ototi be iyi ugu totine amba
tana kpa anyaro tausu ya.
Ta egyi ro Miemba`bai ri
Losi Miemba`bai lidri `desi ro ono ro ko anyari ta aza usune oko, anya
opane taunine ago anya ri ta usune ta egyine ago lazo o`bane ta oye ya
anya ri
25
Losi oye ro linjina (5): Tangye ago beti South Sudan ro
Mio`ba: Anye se kabe tauzi ana ri tausune ngase anya ni be ro ta, se
South Sudan ya `do ago anyari ro a`done tori `badri anya ro ole ro be
anya ya.
Saa se ale be: Alodi: (1hr)
Lakaza Losi oyero:
Lindri ta eji zana ago tadri oza se (Upivo 15 ndi 23) be ya ana
Liti losi ono oyero:
Opiivo`butealo fonji (page 15) ya ta eji orivoya ta South Sudan ro ta.
Ono änina ndi lidri lidri `desi ro embane sina Kilassi ya liti amba ya si.
Anya se kadri tauzi eto to`di ro ana ri
Miemba`bai ri taeji azaka se gboko ri ana tadrina ozane, ta ka`da ro na,
ävuru `bakici South Sudan ro ni a`di ya?
Ondro ka`do anya kuni tadri oza te, emba`bai ri anya opane ta egyi ya.
Anya se Kilassi se kitori ya ana ri
Miemba`bai unina ndi ta eji se ekye ävuru ‘bakici South South Sudan ro
a`di ya?
Ono vosi taeji kwoi egyina go bodo dri
 Ävuru `bakici South Sudan ro a`di ya?
 Golo `desi ‘bädri South Sudan ro ro ni a`di Ya?
 Ätu (parata) South Sudan ro e`di ya?
Gboko ri ta atane taeji `doya ago anya ri tadriozana ozo ne se anya
egyina gwo vuru. Ago anya unina ndi efone taeji anya ro be ni gboko
anya ro yasi.
Ono anya se te le Kilassi se te le mile ya ana ri: Anya unina ndi anya
lewene gboko giṛigwa yasi, tadri oza taeji ro oyene ago anya ri ugu azi
26
opane. Anya unina ndi losi ono oyene oso Gyima alo ronye anya ri ugu
lidri azaka ejine tadri ozane ta ono ya.
Tase oye ro vona ondre na
Gboko unina ndi:
1. Anyari ta atane inye`do anya le ta e`diro unine ta `bädri anyaro
ro ta ya, ago anya ka oye usune engonya ya?
2. Anya ri efone ta eji be ozo ne gboko azi yi ri tadri na ozane
3. Minji taeji ro, ago nyegyi ta se mini be `do, ta ka`dana ro
taliatokpe ( Se taeji kati ya ana) kode inye`do anya ka kala
engoni atana aya ya.
4. Nyozo taeji fere anya ri, aogo zana katidri ya si kode gboko ya,
ago mindre anya se kabe tadri ta iyi ro oza kado ro iyi.
Losi oye ro Linjina (5) ka gba oyi, ta eji ta South Sudan ro ta
1. Inye`do CPA takecina ni e`diya?
2. Mira ta gi a`do be ono a`do ndroana voro ndi u`du nabe.
A. Drîtai ovo, a`do ro alodi kode rulewe ro
B. Driutri kode kängä taliatokpe ro
C. Drîtai
1. U`du njidrifosu (9th) Imba njidrieri ndroa 2011 ro si.
2. U`du njidrifosu le u’du ‘butealofo nji (9th – 15th) Imba käti
ndroa 2011 rosi
3. U`du njidrifosu (9th) Imba käti ndroa 2005 rosi
3. Ba kici South Sudan ro ävuro na a`di ya?
4. Badri engoni a`doni alo aza ata’baro UN ya ndroa 2011 si ya?
5. Inye`do Wilayati (states) moda South Sudan ya ya?
6. Nyegyi Wilayati (states) amba oso mini be ronye
7. Inye`do nya ori Wilaya (state) engoni ya ya ago `bakici na ni a`di
ya?
8. A`di ni drî`ba kati se avo be vodo si South Sudan ya ya?
9. Golo `desi South Sudan ya ävuruna a`di ya?
10. Ätu South Sudan ro ni e`di ya?
11. Inye`do kala engoni a losi oye sina South Sudan ya ya?
27
12. Inye`do kala toto moda South Sudan ya ya ago nya miro kala
engoni atana aya ya?
13. Oti lidri South Sudan ya ro moda tu drîtai ovo ro si ya?
14. Inye ‘do oti badri ngulu South Sudan ro moda ya?
15. Iny`do otina moda se mini ävuru n ate ya?
16. Iney`do Bere South Sudan ro ya beti moda kigye ya?
17. Lual Deng nda mano oji oyero yi South Sudan, oko mini be oji
engo ni ya ya?
18. Inye`do Joseph Lagu drî`ba uku e`dir o ya ?
19. South Sudan orivoya kitori, inye`do ta `do takeci na e`diya?
20. A`di ni drî`ba uku SPLA ro tu kyila ro siya?
Tadri oza taeji koi ono ro orivoya upivo 37 ya.
28
Losi njidrialo (6): Bere South Sudan ro
Ka`da ta ono ro: Lidri South Sudan ya anya drîungyi be ata ne bere anya
ro ta. Se a`ba te vo Miri ro yasi ago a`do kpate taegyi azaka yasi vo south
Sudan ro cini ya. OKo inye`do lidri moda ni be ekye Bere `do ka e`di
ka`da y a?
Mio`ba: Ta atane ngase a`do be bere ya ta, se South Sudan ya ago takeci
na e`di lidri toto riya.
Saa se ale be alodi (1hrs)
Nga losi ro se ale be: Lindri Bere ro se South Sudan ro `do waraga ta
egyi ro ago aba galama se beti toto be `do.
Liti losi ono oye ro
1. Tauzi`bai ri bere South Sudan ro tosine drîsi teinye ondre aku,
ago beṛo beti se cini kigye ‘do egyi. Ono a`dona kado ro oyene
gboko ya ayani tana kori robe na anya drî.
2. Gboko ri bere anya ro ojone se otosi be nja ono be
3. Gboko ri ta atane ta beti yi se bere ya ro tana ro ago betina iyi
`do ka e`di ka`da ya
29
Ta egyi Miemba`bai ri: Anye se kabe dri Madrasa eto to`diro ana unina
ndi beti Bere ro egyine. Ago anya ri atane kigye tana e`di beti toto a`do
gwo amba bere ono ya ya, anya ri ata to`di limune ago emba`bai ri anya
opane kigye. Anya se Kilassi kitori ya ana ago se kilassi `desi ya na unina
ndi egyine beti se beti toto ro se toto ana.
Tadrioza ta ono ro upivo 23 ago 24 ya
Tase oye ro vona ondrene:
Tauzi `bai unina na ndi bere `bädri azaka ro onjine ayani, ta azaka unine
tana ro, ni Zo buku uzi ro yasi, kode `di aza se kuni internet be `do uni na
ndi usune.
30
Losi Oyero njidrieri 7 Beti Äri Kyila’baro South Sudan ro
Taka`da ta ono ro: Äri South Sudan ro ono usuna makata`bu `desi
`bädri roya, Zo lomvo ago kpa ta egyi mîrî ro azakaya. Takeci losi se ono
ro anjioko ka`dane lidri ri unine takeci Äri ono ro ni e`di lidri South Suan
ro ri.
Mio`ba: Ta atane ta losi Äri South Sudan ro ono tana ro ago ka e`di
ka`da ya.
Saa se ale be losi ono oye zana: Alodi (1hr)
Äri gi vurusi ono ago tadrioza upivo 26 ya ana ndi nga ta egyi ro be ri
a`done
Liti se losi ono oye ro:
1. Miemba`ba ri gboko ejine inye`do anya ni takeci Äri ono ro ndi
ya gi South Sudan ro`do. Ejina anya gwo beti Äri ro tosine vuru
buku yak ode gyinidri.
2. Miemba`bai ka`dana Äri ono gwo gkoko ri ago ejina anya gwo
atane kigye, ago ngase cini kigye ana egyine, ta ka`dana ro Ti`bi ,
Äri, Äzu, Kuree ,nga ‘di gaga ro ata gi egyi be kigye`do kpa.
3. Gboko ri tadri oza anya ro ojone tadri oza gi upivo 26 ya ana be.
31
4. Ejina gboko gwo beti Äri ro se ‘bakala ro ya ana egyine kode
osine vuru, ago anya itina beti toto `do takeci na gwo.
Losi se oyero vona ondrena
Ggoko ri beti nga azaka ro unine gboko anya ro yasi, ago anya ri ezine
Kilassi ya gboko ri atane kigye.
32
Losi oye ro njidriena (8): Longo South Sudan ro
Mio`ba: Longo ono usune ta atane ta ámbá ago a`do South Sudan ro ta,
ago kpa ta embane ago tauzine ago egyine ndi ata `desi azaka be.
Saa se ale be alodi (1hr).
Lazaka losi ono oye ro se ale be: Bodo, kyira taegyi ro, ago long South
Sudan ro
Liti se losi ono oye ro:
1. Mizi gboko gwo longo `bädri ro South Sudan ro ongone
2. Gboko cini embana ata to`di se anya keri be ana gwo ago anya
o`dena gwo eto uzine, azii vosi, ondro ka`do te gba to`dir o
azaka amiro ri nyemba toto pana alodi kode dämbäṛä na alodi
ayani saa alo ya.
Tase unine miri longo gi `bädri ro South Sudan ro ono ata azaka
orivoya kigye riti to se le logone kala se äni be kado si, ndi lidri
o`dena gwo ta atane tana ro.
3. Ämiri tana atane gboko ya tana e`di `bädri cini orivoya longo be
`bädri anya ro ya, ago nyeji anya ta takeci longo South Sudan ro
ta.
4. Nyegyi ta pa `desi väsi cini ro “O Lu, owo `bädri endre amaro ro,
owo zutu yi `desi amaro, nyata ta väsi cini `do ya.
O Lu - aro`boya Lu ri ta ngadriamba o`baro ta South Sudan ya
Owo `bädri endre ro - maye karama taliatokpe ro se a`do be yau
South Sudan ya ono.
OWo anya se kodra be kyila ya ana - nyeje ta anya se keza rute
amba ta `bädri ro ta ana ko.
5. Miru ata `desi azaka ni longo ono yasi ago mipa gboko `da uzina
ya, nyegyi ago nyata tana ya.
33
Vo ondre Losi se oye ro ya
1. Mi`ba longo `bädri ro taoye ya etovo ngaemba cini ro ya mi`ba
ango longo käti.
2. Anya se kilassi kitori ya ana ago kilassi `desi ya ana beṛo anyari
egyine egyi, ago nyeji gboko engoni anya nite ya, `dooko nyugu
embana ata azaka se ale be unine `do ya.
3. Minji ata azaka tangye, drîtai, ago a`do nga be nyata tana ya,
ago takeci ata iyi ro e`di ya, ata kwoi kpa orivoya betii Äri se
South Sudan ro ana ya (upivo 18).
4. Nyeji gboko anyari longo `bädri ro anyaro lofone, amiri tana
atane gboko ya ago ta kado na e`di ya.
Longo `bädri South Sudan ro ro;
O LU
Märäṛu mi ago mozo Giloria miri
Tana yauni miro ta South Sudan ro ta
Gi se ngadri amba be kigye ono ta
Mi`ba ama taliatokpe ago rudro`be alo be talia ya
O `bädri endre ro
Losi oye ro njidriena 8 (ka gba ugu oyi):
Manga te ma bere enga nga gaga `bi`bi ro zele ago ma long drîtai to
ongona riyä ambasi tangye ta, drîtai ta, ago a`do ngabe ta se ka ori ädu
aku.
O anya se kodra be kyila ya ana
Mi`de manga ago medre titi ro ago ta oro oyesi, ago mede oyesi anya se
kodra be kyila ya kai ri, se kari anya ro di te ago bee`bädri amaro ono ni,
mozo amate `badri amaro gagane.
O Lu nyäṛu South Sudan
34
Losi oye ro njidrina fosu (9) Ta amba azaka usune: Tase gboko kegyi
be.
Ka`da ta ono ro: Moye kpa taunine amba ta `bädri amaro ta, ni ta ata
aziyi be yasi ago ämäri ta azaka se egyi te gboko ya ana unine.
Vo ngaemba ro lidri `desi ro ya, beṛo ndäri a`done lazo be ta gboko rota,
ago egyine egyi. Se `do ka oye anya o`bane gboko unine kado ro ago
a`done egyi egyi ro vuru.
Mio`ba: Taunine ta ‘bädri amaro ro ndi gboko be ro ta.
Saa se ale be losi ono oye zana: Gyima 2-3 (Gyima natu kode ritu) ta
orane ago ugu abane tase ale be unine ana usune.
Nga losi ono oye ro se ale be: Waraga, Galama, ago Bodo
Liti losi ono oye ro:
1. Madrasa`bai ri beti taejiro se anya be ana oyine ejine, anya ri
edene ago `dise anya le atane rigye ana unine. Beṛo ami ri atane
lidri amba ri, ditoko, mano-ago, gboko kode drî`bai anya ro,
anya se nga ogye`bai ro ana etc.
2. Taeji cini egyine egyi vuru ago gboko ri ondrene kado ro ata
`desi azaka egyine vuru ta tadri oza rota.
3. Gboko ri egone Madrasa ya ago anya ri tase usuyi be ana tana
atane azibe.
4. Madrasa`bai ri oyine ritu ritu ugu lidri eji be ago anya ri
tadriozane egyi egyi vuru waraga dri.
5. Miemba`bai lidri `desi ro ndäri gboko opane tausune ta se egyi
ne ta gboko ro ya ana, se ka oye a Gyima urune amba.
Taegyi ro miemba`bai ri:
A`dona kado ro tu cini si miri ta se gi loto ami be `do atani sina, teinye
amiri efo ako tesi lidri ejine. Tana ndana a`donai kpa tadriole be anya
ejine oko itine anyari kyeno oko ko ätruku`du.
35
Losi se oye ro ugu ondrena
Ondro ka`do Madrasa lidri `desi ro ono ka`do te toto Kaniti azaka yasi,
ago toto gboko azaka yasi, beṛo gboko ri ikyine vo alo ya ta atane tase
anya emba be `do ya.
36
Ämäri `badri amaro unine -- Tadriozana
Losi oye ro linjina (5) ta eji ta South Sudan rota
1. Takeci CPA ro ni: Comprehensive Peace Agreement
2. Mi`ba ta kwoi a`done ngye u`du na voro
A. Kängäudi ta taliatokpe CPA ro ta -- Imba käti u`du njidrisu
ndroa 2005 ro si (9.1. 2005)
B. Drîtai ovo kode rulewe -- Imba käti u`du `bute fonji ndroa
2011 (15.7. 2011) rosi.
C. Drîtai uru -- Imba njidrieri u`du njidrinasu (9. 7. 2011) rosi
3. Juba
4. South Sudan
5. ‘Bute (10)
6. Western Equatoria, Central Equatoria, Eastern Equatoria,
Jonglei,Northern Bahr-al Ghazal, Lakes, Unity, Upper Nile,
Warrap, Western Bahr-al Ghazal (Mindre Mapu 1)
7. Western Equatoria - Yambio
8. Salva Kiir Mayardit
9. White Nile
10. South Sudanese Pounds
11. Ingilisi
12. ‘Bute njidrialo (60)
13. Tomoyo njidriena, fo ‘bute ritu (8.2)
14. Njidrialo (6)
15. Sudan, Central Africa Republic, Ethiopia, Kongo, Ugunda, Kenya,
(Mindre mapu 2, page 25) ya.
16. Uniro, onjero, okaro, Lururo, kodo-odo. Warala ro
17. Koroo se ovona Koṛiga ya ana
18. Ndana dri`ba kyila se kati ana ro ( Anyanya)
19. Kitori - Gyi `desi aku, `badri azi yi ngulu ndana lomvo si.
20. John Garang
37
Losi oye ro njidrialona (6): -Bere South Sudan ro
Uni- Ka`da unilidri Afrika ro ro
Onje- ka`da taliatokpe
Oka - ka`da kari se koro be tu kyila ro si ana
Kyibi-ibi - Ka`da ämvu South Sudan ya se lidri ka ori be sina ana
La`buli- Ono ka`da golo Nile ro se ko`ba South Sudan be a`done lidri ro
ana
‘Bibi Kodo-odo- Ono ka`da ru dro`be Wilaya cini wari South Sudan ro ya.
MAPU 1: Nowa (Map here) Wilayati (States) South Sudan ro
38
Mapu 2: `Badri se ngulu South Sudan lomvo si iyi.
Losi oye ro njidrierina (7): Beti Äri Kyila’baro South Sudan ro
Beti Äri Kyila’baro ono Afrika ya orivoya amba South Sudan ya, takecina
anjioko ka ta rulofo ro se kaoye be a’done ka’da, ago ka kpa mbara ndi
a`do `desi be ka`dana.
Tari’bi gi `bute tavi na ya ana ka Wilayayi (states) kode wari `bute South
Sudan ro ka`dana. Nga kätäti gaga ro ago äzu ono `bädri gagaro, Kuuree
ono ka losi oye mbara si ka`dana tana lidri South Sudan ro konya nga ro
bena.
39
Capeta Nina (3): Drîtai Lidri cini ro
Ka`da ta egyi ono ro:
Ta alo aza ta a’do tu`de ro ta se aka`da te Capata käti ya, anjioko beṛo
anya ri a`done tauni be ta tangye (kode haki) anya rota. Ago kpa tangye
(haki) azii ro orone. Capata ono ata ta kpa te ta drîtai lidri ro ro tana ro ,
ma oye ondrene ago ta atane kigye, ono ta `desi yi lidri azaka niyi haki
anya rot e, oko azakana ri ono ta to`di yi ago ta egyi azaka orivoya to`di
ro anya ri.
Ta ono miemba`bai ri:
Ndrani ndroa `bute njidrialo ana (60) drisi, lidri `bädri cini ya le tädri te
anjioko beṛo nga `dialo ro ozone ndari, (kode haki ndaro) ta ka`da ro
anjioko ale tädri te ekye beṛo lidri cini ri oyine Madrasa ya ndana haki be
ngaonyane ago kpa Gyi wäri umvune.
Drîtai ono ata te anjioko beṛo lidri ri a`done drîtai ro ngase anya kole be
oyene ‘do ya, oso mätu ronye. Azakana ata te ekye, mindre azi ko kozi
ro kode mi`da ndana ko.
Ta `desi se ota drîtai ro kata be ana ekye, Lidri cini ri a`done tangye kode
haki be ko toto lidri ngadriamba`bai, mano-ago, kode drî`bai gboko ro,
oko anya se kyevo ro `do vona cini haki anya ro usune, se kigye anjioko
loci ngaga ndi `ditoko be kpa te kigye, ago anya se mbara-aku ana kpa
inye. Ono ata drîtai ro vo `bädri cini ro ri a`done haki be, kode ndroa nda
ro mu`du engonye, kode mano-ago yi, kode ngaga toko yi, kode beti na
onjero, kode uni ro cini drîtai be ojo-ojo ro.
Anya se kabe haki nda ro uṛina ana, anya kpa dri kacabe, ta ka`da ro `di
alo orivoya drîtai ro vodo ovone, oko beṛo anya ri `di se anya kole be
ovone ana usune, tana `do losi anya ro, tana onjine liti kado yasi, vodo
ovone kado ro, oko ko azi ocone, oko haki azii ro orone. Beṛo `di alo ri
vodo ovone oso ole ndaro ronye. Orivoya ta `desi yi drikaca orone ondro
mate ta ata ta drîtai ro ta au.
40
Ondro alaga drîtai te lidri ri oko, takeci na nga kwoi `ba ni a`done:
1. Rulewe kani o`bana
2. Alanji nga ko`de ojo-ojo ro
3. Aye te liti kozi yasi
Anya se cini drikaca ya `do orivoya losi anya ro ondrene kado ro, inye`do
`di alo alo alaga haki ndaro ko`de. Ta ka`da ro ngaga giṛigwa, anya haki
be ko u`dune anya be giṛigwa ro. Anya se drikaca be `do ni uti`bai au.
Ndi lidri `desi cini be se gboko ya `do, ago ari-uni (Bolisi) ndi ota äti’bai
be `do losi anyaro. Anya `do ri ondrene kado haki ngaga ro aro te, ondro
`di aza koro kote, beṛo ndana ezane.
41
Losi oye ro `bute (10): Inye`do drîtai engoni lidri South Sudan ro sina
be ya?
Mio`ba:
 Ta drîtai ro atane se lidri cini South Sudan ro ri a`done sina be
ana.
 Ondrene inye drîtai engoni anya se kabe ta uzi ana sina be, ago
kode engoni alaga ayani anya ri ya.
 Ka`dane drikaca`bai ago anya se makata`bu ya ana orivoya ota
be ta drîtai lidri cini ro ta.
Saa se ale be losi ono oye zana: Ritu, kode Natu (2- 3 hrs) Saa ono ya
ayena ngaemba amba)
Nga losi oye ro se ale be: Bodo, Kyira taegyi ro, waraga ta egyi ro)
Liti losi ono oye ro:
Ta gi ono änina ndi oyene se ka oye ta egyi ago ngaemba locine kigye
tana ata to`di azaka orivoya oko edrete a`do anya se kabe tauzi Madrasa
ya ana dri kode anya Kilassi käti, kode kitori ya.
1. Nyeji gboko inye`do anya ni ta e`diro ta haki lidri ro ta ya, ondro
anya keri lidri te ata voya ta haki ro ta au.
2. Nyelewe gboko otina Su (4) kode njidrialo (6) ni anya se kabe
tauzi ana yasi, mi`ba anya kegyi haki anya ro `bute se anya usu
be `do ni haki anya ro ana South Sudan ya. Gboko uninana ndi
orine vuru nga iyi egyine kode tosine vuru, taka`da ro drîtai ta
a`do ro haki be mätu ne ya, anya unina ndi beti Känisa ro tosine
aya vuru kode waraga dri.
3. Gboko alo alo ri tase anya kora be ka`dane gboko azii ri .Gboko
ri a`do-alo tase anya egyi be ro ago a`do toto ro tana atane
kigye. Inye`do lidri le tädri ndi haki anya ro ni engoni ya?
4. Lidri alo-alo ejine inye`do haki engoni anya a`do te sina ya,
inye`do anya ye kyila oye ne tana ro, tana anya kusu ro be ya?
Inye`do haki `do ye e`di te anya riya?
42
5. Gboko ri tauzine ago ta atane ta Kito roya, se ka ata ekye
inye`do mayina nga’do a`di ya ya? (mindre vuru)
6. Miemba`bai ri tausune ta drîtai rota ezine orivoya losi anya se
drikaca be ro (Mindre Upivo 42 be ago ta ka`da Sanduku 1 upivo
47 ndi 48 ya) ndi gboko atana ta gwo ta losi ndaro gi ta drîtai ro
ta ana ya.
7. Lidri alo-alo ri haki anya ro se alaga be anya ri itine. Inye`do
alaga engonye ya? Inye`do ye e`di te anya ri ya?
8. Miemba`bai ka`da ata gi dri kaca uru`bai (mindre upivo 42, ago
ta ka`da ro se Sanduku `1 ya upivo 47 ndi 48 ya ana). Gboko ri
ta atane a`di yi ni drikaca`bai, ta dritai ro se alaga be anya ri ana
ya. Inye`do anya se drikaca ya ana ye e`di gwo kigye ya?
43
Kito Ṛiri (2)
Mayina nga’do a`di ya ya?
Jadia toto ni terezi kado bongo o`di `ba kado yi village aza ya. Ondro
took aza ävuruna Nadi kezi bongo ndaro te anya ri oko, ndana ojo bongo
te kado ro Nadi lomvo.
Ndana kondre te `di aza i`dowo loto ti nda re oko, ndi ndana topa Nadi
te. Ta`do luwu te amba Nadi lomvo ndi ndana a`do gwo kyila ro, ndana
a`do te turi ro ta a`do ro ngwa be rota. Ndana usu ta te ekye ago ndaro
e`bene ndana ondro kusu vona te au.
Nadi iti tana gwo bereazi ndaro ri, se iti tana gwo ago ndaro Samson ri.
Samson ata ta kozi aza ko te Nadi ri, ago nda mute Jadia re. Samson le te
Jadia ufune, oko bereazi ata te nda ri ta `do oyine itine bolisi ya. Ta ono
oyi gwo vure ya ago Nadi a’do te ya I’dwesi tana lidri mate ta anyaro ya,
ndi äduro ozo ta eza ro gwo Jadia ri
(Joseph Maburuk Benjamin, March 2012)
Ta eji ro gboko ri ta ata zana
Inye`do nyusu ta e`diro ta kito ono ro ta ya? Inye`do haki engoni alaga
Nadi ri ya? Tana e`di nyusu miro be alaga haki ndari ya? Inye`do ta gi
inye`do kandi a`do gboko miro ya ya? Tausu azaka se gboko miro lako se
ka kyila o`ba a`done ni engoni ya? Ago se laga haki `ditoko ro be ago
ngaga ro be ni engoni ya? Inye`do edrena kyila beti inye’do engwanye
ya?
44
Kito Nina 3
Ama Drîtai (Haki) be vodo ovone
Nyikelu a`do te ta eji be tu cini si, Ndana a`do te mi o`babe tu gi ana
ondrene, lidri amba a`do te tana ata voya kode (rulewene kode a`done
alo). Ndana ni ko kode ale a`di lewene kode a`done alo a’di be? Tu alo
aza si toko ngwa ago ro Nyitiki ro se a`do te Madrasa lidri `desi roya ana,
miemba`ba a`do te ngaemba voya ta mi upi ro ta Kilassi ya. Oko ndana
a`do te tauni kado be ta drîtai gi ale be ovone ana tana ro. Ndana a`do
te nja adrawa ndaro opane, tu alo aza si adu u`du Gyima alo aza ro ya
oko ndana rite ti adrawa ndaro lomvo ago eto ta iti te ndari ta drîtai gi
ale be ovone ana ro ta kode rulewe rota, kode ori alo ro ta. Ago beti
ngase oye be ovone ana ro be. Nyikelu a`do te riya ro ago nite tase
oyene `do te. Ndana `ba migo vodo drîtai ro ovone ondro tuna kosa te
au. Ndana ni ngase anya le be ovone ana te.
Ondro ndana kate ori oko, anya go te tase kovole kai tana usune. Tu se
lidri ka`do be kyila ya ana, ago rueza se lidri koyi be kigye si ana, usu ta
te ekye male ko. Äduro ndana ata te Nyikule ri ekye “go koza ja`ba kole
ma” Ndana le vodo ovone ta rulewe rota.
Tu se oye te vodo ovone oso ondo ronye oko, Nyikule iti tana te Nyitiki
ri ndana ugune vo vodo ovo roya, ago ndana ri anya opane beti ngase
ngye `doro egyi ne ayani, se ndana kole be ana, anya ye aro`boya te
amba toko ngwa ro ri ta tauni se ndana a`do be sina ana ro. Ndana ye
aro`boya kpa te ta ora ngaemba lidri d`esi ro ana tana ro. Tana ta losi se
`desi anya ka oye be ono ro aba ndana ka`do gwo mbara ro anya le
oyine ngaemba lidri `desi ro ana ya.
(Obi Brown Abraham, Imba Nina ndroa 2012 ro si)
45
Ta eji ono gboko ri ta atane tana ro
Iny`do nyusu ta e`di ro ta Kito ono rota ya?
Inye`do tausu miro tana ro ekye e`di ya?
Drîtai se alaga bezo Adrawa Nyikelu ro ri ana ni e`di ya?
Inye`do lidri gboko miro ya ka kpa ta oye inye ya?
Inye`do mile e`di oyene ta gi inye `do ya ya?
Nyikelu a`do te tu`de mbara ro engo nye ya?
Inye`do Nyikelu ozo ngaemba azi ri a`do tu`de mbara ro voro engonya
ya?
46
Sanduku kati (1): Taka`da ro drikaca ro ago losi ta gyi wäṛi umvuro ro
ta ago ta dri`ba ovo ro ta
Drîtai ngye
(Haki)
Haki Gyi wäṛi
umvune
Tu`de
cini
haki be Gyi
wäṛi umvune
Drîtai vodo
ovo ro
Tu`de
cini
orivoya drîtai
be
vodo
vone
ago
anyari dri`ba
Drikaca Tu`de ro/gboko
ro
Tu`de cini se ma be ekye
haki anyaro anjioko Gyi
wäṛi umvune ana beṛo
anya ri :
 Usuru Gyi ro ozone
 Vo Koronya anya ro
ondrene kado ro ni
vose Gyi ro ya
 Vo Gyi ro ondrene
kado ro
 Ko anyari Gyi se kozi
ro ana umvune ago
kpa ko dro`bene gyi
kado be
 Ta aza ka`do te tana
itine
 Beṛo amiri azi yi
orone edre si layini
ya, ago ondro Gyi
kenji rute edene
 Minji lidri azaka vo
Gyi ro ondrene ni
gboko ya si.
Tu`de se orivoya haki be
vodo ovone ta drîtai ro ta
ana beṛo anya ri:
 Ävuru egyine vodo ro
 Anyari a`done ta
ora`desi ya tana anya
kuni ta ro be na
47
Losi se oye ro anya ri
Monazamati se orivoya
drikaca be lidri o`bane Gyi
wäṛi umvune ndana ni koi
Mîrî ‘desi
 Beṛo ta orane ta Gyi ro
ta anya se drikaca be
lidri lako ana ri
Ota se loto lidri lako
 Anya ri ondrene inye
a`di Gyi te vo se cini
Gyi ako yasi gboko ri
 Lidri embane ede Gyi
ro ya
Ata’ba ta Gyi ro ta ri
a`done
 Beṛo anyari Gyi edene
 Anyari lidri cini o`bane
Gyi wäṛi umvune ca se
mbara ako kai
 Monazamati ri Gyi
u`dine lidri ri
 Beṛo Gyi u`dine anya
se Kyevo ro ana ri
Manazamati azaka se losi
anya ro ni lidri opane
vodo ovone ni koi:
 Mîrî `desi ndi giṛigwa
be ri (states)
 Kaniti ya ago payama
ya
se loto anya 
be ana , ago
se le Mîrî
`desi ya ana 
ovone




Vo waraga vodo ro se 
ozo be anyari ana
ondrene kado

Ta itine anyari tase
kaoye be a’done ana
Beṛo anyari taorane
oyine vose be oyine 
kigye ya ago a’done
ngaonya be tu vodoro
ana ya.
Minji lidri kado aya ni
Mivo vodo kado ro
Mile tädri ‘dise vodo
‘debe anyari ana
48
Losi oye`ba ta vodo ro
ta, ‘bädri ono ro.
Ta vodo ro ago a’do
ojoojoro ro locine
ngaemba Madrasa ro
ya.
NGOs (Monazamati) ri
mi lidri ro upine
ngaemba si.
Losi oyero `bute alofoalo (11): Drîtai kode haki ‘bädri cini ya ro
Mio`ba:
 Eto ta orane ta tausu se ka’do be ta Drîtai kode haki ‘bädri cini
ya ro ta ana
 Ondrne inye ta ora ta dritai ro kode haki lidri ro`badri cini ya ro
ka oye losi oyen engonye South Sudan ya ya
Ta egyi ono Miemba`bai ri: Ondro nyate ngaemba anya se kabe tauzi
eto to`dir o ana ri oko, ta ono itine kala si oko toto ta fere egyine egyi
`dooko anya se kabe tauzi ana ri tosine waraga anya dri
Saa se ale be losi ono oye zana: Ritu (2-4 hrs) Ono unina ndi losi amba
oyene)
Lakaza losi oye ro se ale be: Lidri Mindre Sanduku 2 ago 3 (upivo 50-51)
ya. Bodo kyira (Coko) taegyi ro waraga ta egyi ro
Liti se losi ono oye ro:
1. Miemba` etona ta ora se ta tausu se ka’do be ta Drîtai kode haki
‘bädri cini ya ro ta ana gwoago taegyi se ta Ota ‘desi ‘bädri ro se
egyi be tana ro Sanduku 2 ya ana, gboko ri ta ta atane kigye.
2. Gboko ri dritai se iti be, losi oyero `bute 10 ya ana ojone ta gi
egyi be Sanduku ya ono be. Inye`do anya ojo-ojo roya, inye`do
azana a`doko kado ro ya?
3. Gboko ri ta atane kode inye`do rutoza azaka gi be orivoya dritai
lidri South Sudan ro ri ya, ni tu gi a`ba South Sudan be a`done
`bädri ro andivo ndaro si ana ya?
- Inye`do ta oye kode ngato’di azaka se a`do be e`di ya?
- Inye`do lidri haki be fere kode amba ya?
4. Nyojo ta atane ta haki azaka se fere tefe ago se azakana rriti ro
usune South Sudan ya yau ono
5. Inye’do gboko fere ono lepena lidri se gboko anyaro ya ana
engonye tana kusu yi haki anyaro ro be ya?
49
Vo losi se ara be ondrena:
Gboko ri ta atane azaya dritai kode haki gise koyi ka oye a`done toto
`bädri azaka yasi, ta ka`da ro South Sudan ya vo ngaga giṛigwa ro cini ri
oyine Madrasa ya,`dooko Uganda ya ka ta ata ta Siniya ro ta ayani. Oko
gboko azaya le taunine amba ta etovo ta Ota drîtai ro kode haki ro ono
tana ro. Ono anina ndi oyene taka`da na ro mindre ni Intanet ya, ago oyi
si Monazamati azaka se ka losi oye ta a’doro haki be re si South Sudan
ya.
Sanduku Ṛiri (2): Drîtai kode haki ‘bädri cini ya ro
Tadriolei orivoya amba ta Ota ro ta`bädri cini ya ta ta Drîtai kode haki
‘bädri cini ya ro ya, se äzi lidri cini te ikyine dri-utrine kigye, ago o`bane
a`done kotopa ota cini ro.
Tadriolei ta Ota ro ta`bädri cini ya ta Drîtai kode haki ‘bädri cini ya ro se
lämu’du ro orivoya nätu 3
 Ta etovo ta Ota drîtai ro kode haki ro ‘bädri cini ya (Ndroa 1948 si).
 Ta o`baro se vo ‘bädri cini ro ri, ta Ota drîtai ro kode haki ro ta
a’doro ngadriamba be, a’do lidri azii be ndi a’do la’bi ro be ta
(ndroa 1966) ro si
 Tao’baro ‘bädri ngulu se ta Ota drîtai ro kode haki ro ta a’do ro ete
ro ago tegbele ro ro
Ta etovo ta Ota drîtai ro kode haki ro ana ta atana eto te ata se ekye:
“Lidri cini äti te ojo-ojo ro ago orivoya drîtai kode haki be ago ndana
dritai ro tase oyene `do oyene”.
Taazaka se ale tadribe kigye ekye a’done ta etovo ta Ota drîtai ro kode
haki ro ro ya ni koi:
1. Losi oye (beṛo losi oye`bai ri päläti usune ago vo losi’bai ro
ondrene kado ro)
2. A’do jingiri ro (beṛo lidri ri kitali kado usune)
3. Madrasa (beṛo lidri ri oyine Madrasa ya)
4. Beti ori kado ro orine (Beṛo ngaonya ri a`done kado ro lidri cini ri,
50
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Gyi a`done, Zo u`du ro a`done).
A`done drîtai ro, ko`di aza ezane, rulewene ago kyila oyene.
Beṛo orine lidri-idri ro
Drîtai mätu ro orivoya lidri cini ri
Drîtai ata ro orivoya lidri cini ri
Drîtai kala koto ro azi be orivoya
Drîtai vodo ovo ro orivoya
Vure ope liti ngye ya si a`done.
Sanduku Nina (3): Ruozo South Sudan ro ta drîtai kode haki ro lidri cini
ri ya
Ndroa 2012 rosi imba nji ya `desi UN ro ta drîtai lidri ro ta ikyi te ndi
South Sudan ya. Took ana le Mîrî ri iyi ozone ota drîtai ro orone. Ago
ndana ye aro`boya tana `ditoko orivoya 25%losi Mîrî ro ya , vo `desi ta
`badri ro ata ro ya (Baralamani).
Desi ana ata ta kpate ekye olena losi oyene mbara ta drîtai ro ta South
Sudan ya. Ndana ata ta kpa te ta gi kyila`ba kabe drikitri oye ana ya.
Ta eji ro gboko ri: (anya se kabe tauzi ana ri)
Inye`do mini miro be Mîrî South Sudan ro ede yi ta ota anyaro gi ta drîtai
ro ta ana ndi ya?
Mima be `do a`dona itu ya?
51
Losi oyero `Bute aloforii (12): Drîtai kode haki ngaga ro
Mio`ba: Ondrene inye drîtai kode haki ngaga ro ri a`done
Saa se ale be losi ono oye zana; Ritu (2hrs)
Lakaza Losi ono oyero se ale be: Bodo, Waraga taegyi ro, Galama,
Sanduku Lisu ago Linji.
Liti Se losi ono oye ro:
1. Ta uzi`bai ejine kode inye`do ngaga South Sudan ya ndi dritai
anya ro be ya ?
 Inye`do andi ta ngaga ro eri na ya?
 Inye`do ngaga kata te ekye aye iyite kozi ro eri tana ndi ya?
2. Miemba`bai ri Ota se olofo be 1989 si UN ya ta ngaga ro ta ana
tana itine anya ri mindre Sanduku (Lisu 4) ya.
Sanduku Su (4) Ta ora UN ro ta drîtai ngaga ro ta
Ta ayi `desi UN ro ta drîtai ngaga ro ta loci nga amba te kigye.
Se ‘bädri cini trii drite kigye ago o’bane taoye ya
Ndirigwa ndi ago-anji be se ndroa na sa te 18 ana `do anya orivoya kandra
kado be vo anya ro ondrene ni nga kozi risi.
Ta ono a`ba te ta ora gi oso nonye on ya ko `di aza ri nga lewe oyene beti
ndaro dri kode ngagatoko ro, kode mano-ago ro oko anyari ta ngaga cini
ro otine, ndari a`done lidri ro ago ombane ndari ago ndana locine ta ora
azaya.
3. Gboko ri a`done lidri be su kode njidrialo (4-6) ni tauzi`bai ya si,
drîtai se ngaga a`do be sina South Sudan ya ana egyi ne.
Miemb`bai ri edrene tauzi `bai be anya opna ata se riti ro ana
ya.
4. Gboko ri ta anya ro ojone se Sanduku linji ya ana be ago anyari
ta atane a`do toto na ya.
52
Sanduku Linji (5) Miemba`ba SEM ro lidri `desi ro Koto`bi ya 2012
si egyi yi ta drîtai kode haki ngaga ro ni koi:










Zo, ngaonya, Bongo, Gyi wäṛi umvune
Madrasa, a`done saa oji ro be, ndi ta omba voro be.
Anya ri Kitali kode Dawa usune
Ndana ondre alo aza lidri ro ondro uti`bai kadra te owo.
Anya gagane ni ezavoya koziro.
Anya lagane ni a`do voya kyila`bai ro giṛigwa ro.
Ondro kenji ta te nyemba ndana oso ngaga ronye kode nyozo
taeza ro ndari ta enji dri a’do ngaga ro voro.
Nyagaga anya ni oye voya kozi ro ,oso la`bi ronye kode drîna
osene vo azaya ronye etc.
Nyagaga anya ko totre ne wayi ro anya drî ukyi o’ba anya’da
tausune wayiro.
Nyagaga anya ni u`du voya anya be kode topane, ni kati dri ya
kode gboko ya.
5. Mizi kito Sebi ndi Jure be ro (upivo 39,40 ago 41 ya)
6. Kito ono a`ba oji ya ago nyata ta ejina se eji be`do ya
7. Anya se kabe tauzi ana ri unine a`di ni dri kaca be ta drîtai ngaga
ro ta ya. Inye`do lidri gboko ya ye e`di te tana ro ya?
Tase oye ro ugu ondrene
Gboko unina ndi `di aza se drikaca ya uzine kode drî`ba miemba`bai ro ni
Madrasa se a`do be lau `do yasi, ta atani ta drîtai kode haki Ngaga ro ta
gboko lako. Gboko unina ndi ono ondrene kandra kado ro waraga egyi
zana, ta ora zana ta pa se anya kole be atane roya. Nyegyi tase atane be
kala-koto ya ana ago kegyi yi waraga aro`boya oye ro ro bena kpa.
53
Kito Lisu (4)
Tase oyene, ta kandra kado se enji be ana ro ta
Sebi ndana ci ko Madrasa ya. Täpiazi ndaro laga nda zo ocine Madrasa
ya odra täpi ndaro vosi.
Ondro ndroa ndaro kosa te butealo fonjidrieri (17 years) oko ndana oyi
te SPLA ya.
Sebi go usu kandra kado gwo ndroa gi lävu be ana si oyine Madrasa lidri
`desi roya. Ndana le ko täpiazi ndaro ana e`bene takozi se nda koye be
ana ro, tana laga ndana nizo oyine Madrasa ya. Oko ndana `ba ta te
Kilassi 3 ondene ago ugu oyine ta uzi be mile ya ro.
(Wai-Wai, Imba Nina si 2012).
Ta eji gboko ri ta ata zana :
Inye`do nyusu ta e`di ro ta Kito ono ro ya ya?
Inye`do kito ono ‘ba mi a’done engonye ya?
Drîtai kode haki se alaga be zo Sebi ri ni e`di ya?
Inye`do Sebi atana ta aza ndi täpi azi ana riya?
Inye`do lidri gboko miro ya a kpa ta oye inye anyari ya?
Inye`do miye ta e`diro tana ya ya?
Inye`do ndirigwa ndi orivoya drîtai be oso mano-ago ro ronye oyi ne
Madrasa ya ya?
54
Kito nji (5)
Madrasa lidri cini ri……. Oko ko miri
Jure äfu uti`ba nda ro te, `dooko saa se ndroa ndaro dri njidrialo ana si
(6 years). Nda ka ori täpiazi ndi took ndaro be ana re ago ye yi ndana te
etovoya kado para. Ondro ndana kosa te ndroa se oyi ro Madrasa ya ana
ya oko, ngwai tapi azi ana ro Tiki ndi Boni be a`ba te Madrasa ya oko ata
te Jure ri orine `bäru nguni ro vo ngwa ro ondrene.
Tu alo aza si ngaonya voya tandre-driya oko ndana eji täpiazi te ekye,
inye`do ndana unina ndi tadriolene tana nda koyiro Madrasa ya ya.
Ondro ndana le gba ta atane ta Madrasa ro ta oko, Toko täpiazi ro tre te
nda dri ago ata te ndari orine ti ti ro.
Oko…. oko Täpi maro `ba ta te märi tauzine ago a`done Disi (DR.) ro,
ondro ndana ka ugu ata inye oko miendre ka udi minayasi.
Ndana ekye ndirigwa niko a`done Disi (Dr) ro tana losi anyaro ngaonya
la`dine ago vo oyone. Tana e`di mile ko orine losi `baro oyene ayani ya.
`Do endre-azi ata ni inye. Ondro vo iwi te kyenogbo si oko, Jure e`be
ngwa te e`dene, ono oso ago a`ba täyi yi laza endre-azi roya. Ndana `bi
Jure te ya ososi yauni ako.
Mi Ngutigwa ono maka`dana ta aza miri se nyusu ko ni uti`bai miro resi
ana. Mini na kpako oyine Madrasa ya alona. Ngaonya i`do ca gyi umvu
i`dowo `bäru nowa tu ondro ono ya. Miko maro, mi losi ako; Ndana ka
ata gboro karisi. Jure rite Madrasa ako ndroa nätu, ka toto losi `baro
oyene ayani.
Ndi kandra kado ro, `di aza alo kati dri ana ro ikyigwo lau anya ondrene
ndi ndana nite Jure ka ori Madrasa aku, ndi ndana ru Jure te ago `ba
anyate Madrasa ya. Jure ye aro`boya gwo Lu ri tana ndana usu kandra
kado te oyine Madrasa ya
(Obi Brown Deng, Imba Nina si 2012)
55
Ta eji ro gboko ri ta ata zana
Inye`do nyusu ta e`diro ta Kito ono rota ya?
Inye`do kito ono ‘ba mi a’done engonye ya?
Inye`do alaga drîtai kode haki engoni ayani Jure riya?
Inye`do a`do toto Jure o`ba ro Madrasa ya ni e`di ya? Lakole täpi azi roya
ädrupiazi ana be se ko`ba Jure be Madrasa ya ana ya ya?
Inye`do a kpa lidri gboko miro ya oyena inye ya?
Inye`do miye na e`di tana ya ya?
Losi oye ro vona ondrena
Vurule ono ta egyi ro aza yi se orivoya liti `bakici Mundri ro yasi, inye’do
ka tadri drîtai engoni ro olena aya ya? Inye’do Lazo azaka ta drîtai kode
haki ro ta gi orivoya se lidri ngaemba ono ro usuna gboko ya ya?
56
Losi oye ro `bute fonätu 13. Drîatai kode haki anya se Ongo’ba ro
Mio`ba: Ta atane ta drîtai `dise Ongo’ba ro ro ta
Saa se ale be losi ono oye zana: Ritu kode nätu (2-3hrs).
Lakaza losi ono oye ro: Bodo, Kyira ta egyi ro, Waraga ta egyi ro, ata
`desi azaka egyiza vuru
Liti losi ono oyero
1. Anya se kabe tauzi ana ri ondrene inye`do lidri Ongo’ba se South
Sudan ya ono a ndi haki anyaro ozo na oso lidri azi yi ronye ya?
- Inye`do a ndi tase anya kabe atana erina ya?
- Riti se lidri Ongo’ba usu be tuse anya drigba ngaga ro ana ni
e`di ya?
- Riti se lidri Ongo’ba ka usu na be tuse anya ‘desi ro ana ni
e`di ya?
2. Elewe gboko ono yana Su (4) kode njidrialo (6) anya ri haki lidri
se Ongo’bai ro se South Sudan ya ono egyine. Miemba`bai ri
gboko opane ata azaka se mbara ro ana ya.
3. Nyojo tase anya egyi be ana tase miemba`bai SEM ro egyi be
koto`bi ya ndroa 2012 ro si ana be, se orivoya Sanduku 6 ya.
Sanduku njidrialo (6) Drîatai lidri Ongo’bai ro
Lidri Ongo’ba kpa drîtai be oso lidri azi yi ronye gboko ya.
Ämäri ondrene inye ndana orivoya nga kwoi be:
 Anyari oyine Madrasa ya tauzine
 Anyari Dawa usune
 Anya ri kpa a`done nga azaka gi, azi be sina ana be, oso
Madrasa, Kanisa vo ngaogye ro aga anyari a`done losi ya.
 Ko anya lewene ni nga aza yasi kode anya o’dane
 Mipa ndana tana koye yi losi ro bena mbara se anya be sina
anasi.
57
4. Ta emba’bai anyari ta atane ta koi ya:
 Inye`do ngaopa se ata tana be ekye anya koye tana ko`ba lidri
Ongo’bai ro be tase anya kuni be ana oyene takecina e`di ya ?
 Inye`do gboko miro ya nya drîtai kode haki lidri Ongo’bai ro ro
tana otina engonye ya?
 Inye`do ayena e`di ta `do o`bazana a`done kado ro ya?
5. Ejina gboko gwo Kito Delili ndi Maria be ro uzine (upivo 44 ago
45) ago anya ri ta atane ta eji koi ya.
58
Kito Njidrialo (6)
Lidri gi Ongo’bai orivoya drîtai be vodo ovone
Delili Orivoya miako ago toko ndaro Maria ka`bu yi. Ndana eri ta vodo ro
te ago leyi vodo ovone oso aziyi gi ‘Bakalanwa anyaro ya ana ronye. Oko
lidri kode oriazi se loto anya lomvo si ana, ata te ekye, anya uninako
vodo ovone. Tana anya a`doko oso lidri azii ronye. Ndana ni tako ago zi
yi ta kpa ko. Anya ni ävuru anya ro egyina ko, anya unina ko oyine vodo
ovone. Vodo ono ko lidri beti inye `dori.
Delili aba lekote oyine oko Maria endre te ngyiri ta ndaro dri. Roda ka
kpa ori ‘Bakalanwa gi ana ya , ndana orivovaya Madrasa lidri `desi ro
ono ya, West Mundri ya. Ndana emba ta te ta drîtai ro ya , ago ta drîati
lidri Ongo’ba ro rota ago ndana ni Delili ndi Maria be te ndana ekye anya
orivoya drîtai be vodo ovone. Ndi ndana le tadri gwo anya opane.
Ondro Roda koyi te ävuru anya ro egyyine Bereazi ndaro Kitungwa be
oko, ndana ruyi Delili ndi Mari be te tro alo anya yi be. Anya gi su (4) ana
a`do yi te ta ata voya ta `dise anya le be ovone ro ta. Roda ndi
Kitungwa be le yi vodo anya ro ovone Bufora ri. Ago Delili le ero vodo
ero ovone ädrupi nda ro ri oko Maria ka oye vodo ero ovone took aza
ävuru na Gertarude ri.
Ondro kosa te tu vodo ovo ro si oko, Roda yi ndi bereazi ndaro
Kitungwa be anya zi Delili ndi Maria be te, ndana gi Su ana oyi te vo
vodo ovo roya. Oko lidri edrete layini ya dämbäṛä, anya edre te azi be
cu saa ritu (2hrs) ndi anya `de gwo vodo ovone, äduro Roda pa Delili te
vodo ovone, ago Kitungwa pa Maria kpa te vodo ovo ya. Anya cini a`do
te vodo ovo voya drîtai ro ago voyi lidri se anya kole be te, se ka oye
a`done drî`ba ro anya ri ana.
(Arute ni Kito Mary Morris Melle roya ndi Kenneth Anyanya be Koto`bi
ya, imba nina si ndroa 2012)
59
Ta eji ro gboko ri ta ata zana
Inye`do nyusu ta e`diro ta Kito ono ro ta ya?
Inye`do kito ono ‘ba mi a’done engonye ya?
Inye`do Roda beti tu`de se engonye `doro au ya?
Inye`do aba ka`do gwo mi mipana Delili ndi Maria be ndi vodo ovone,
ondro anya leko vodo ovone `di miro se mile be `do ri ya?
Inye`do gboko miro ya alaga drîtai lidri Ongo`bai ro ndi ya?
Inye`do miye na e`di tana ro ya?
60
Capata Lisu (4): A`do Kologo rugyero ro ro
Ka`da ta egyi ono ro: Capata käti ya ata ta te ta oye tu`de mbara ro ta,
se ni `dise mbara ro ago ka rudro`be azi be ta azaka ya. `Dooko capata
ono ya tase oye ro ara te anya se kabe tauzi `do o`ba zana a`done mbara
ro ago rudro`bene ta azaka se kabe a`do gboko ya ana ya.
Sanduku Njidrieri (7)
Ta ata’ba Biritisi ro (British Councl) iti takeci a`do tu`de mbara ro te nonye:
Tu`de se ozo yi te losi oyene ta `badri ro ta ago ta kadona ka`do lidriazi ri.Ta se
`desi ro nowa ni anjioko taoye ka ta kado oye lidri cini ri.
Tase oyero 14: A`do Tu`de mbara ro ro
Mio`ba: Unine inye`do a`do gi tu`de mbara ro `do takeci na e`di ya, ago
rudro`be azi be `do tana `edi ya, ago anya se kabe tauzi ana opane tana
anya ri a`done mbara ro.
Saa se ale be losi ono oye zana: Alodi (1hrs)
Ngase ale be losi ono oye ro: Bodo, waraga ago Galama
Liti se losi ono oye ro:
1. Miemba`bai ri takeci tu`de mbara ro se British Council egyi be
(Sanduku 7) ana ka`dane gboko ri tana anya kata taro bena
kigye, ago ata gi ekye ka oye lidri o`bane a`done kado ro `do
takecina e`diya.
2. Miemba`bai ri aloaza ta gi egyi be ta Yodita ro kode Dobili ro ta
ezine gboko ya (upivo 47, 48 ago 49), Tana ta ana arute ta iti
zana ta lidri azaka ro ta, se niyi ndi ori anya ro o`bane a`done
kado ro. Ago kpa nya`dona tu`de mbara ro engonye?
3. Nyelewe gboko ono giṛingwa tana anya se ka be tauzi ana ri
tausune ta`di azi rota gboko anya ro ya ago anya ri ta koi oyene:
 Kito fere egyine egyi ta lidri `do ro ta
61
 Anya ri egyine ritu kode nätu liti se unina ndi ori anya ro
o`bane a`done kado ro ana
 Nyegyi liti se nyabe oye taoye sina ago ka oye azi opane
gboko ya ana.
4. Bero gboko cini ri tausune ta alo aza ta se anya koye be ana,
kode tase anya kole be oyene azi o`ba zana a`done kado ro
community ya ana. Tauzi`bai ri orine ritu ritu ta atane ta ono ya,
ago anya ri azi opane ta fere egyi ne ta ono ta, oko `do edre te
tauni anyaro dri.
Tase oyero `bute alofosu (14)( ka gba ugu oyi) Ad`o tu`de mbara ro
Amba käti (1) ta Yodita rota
Toko gi Yodita ono ndroa ndaro te `bute nätu drinafo nji (35 years) ,
Ndana orivoya ngwá be nji ( mano-agoro nätu ago diringwaro ritu) .
Yodita ndana ci ko Madrasa ya, ndana ka ori onigwo ya Mundri West ya.
Anya ka ori ago ndaro be lau ndi ngwái be. Oko Ago ndaro ndre vo `ba
ro ko, ndana ka wa umvu amba ago ndana ka kyila oye kozi para. Oko
Yodita ndana ämvu oso`bai, ago ndana ka kyiriṛi oza kode o`be, nda ka
kpa kayi olo. Ndi ndana ci gwo Madrasa lidri `desi ro ono ya (ndana te le
kilassi se kitori ana ya).
Oso ngaga-toko ka beni ru utri vo `baro ondrene ana ronye, aba Yodita
unina ndi:
 Ngase cini anya kabe lofona oso ngaonya, Kyiriṛi, ago kayi ronye
`do ogyeni tesi.
 Nda ri eto Täu ecane ago taro osene amba
 Endrene mbara ro Ago ndaro gi wa umvu`baro ago kyila
oye’baro ana be.
 Nda ri ata ne lidri `desi azaka ri tana kata yi ro be na Ago ndaro
gi Wa umvu`bar o ana ri kyila oye e`bene taka`da ro na Ambago
ndaro ago Wakili se lau ana be.
 Nda ri tauzine kado ro tana ndana kopa ngaga anyaro ro bena,
tauzi ya ago kpa losi ya.
62
Ta ono ka oye ndana opane katidri anya ro vona ondrene kado ro ori
kado orine.
Ad`o tu`de mbara ro takeci na ngase nya oyena be oko ka lidri azi opa
`do.
Oso tu`de mbara ronye Yodita änina ndi ndana opane ta koi oyene:
 Nda ri a`do ne alo aza gboko `ditoko ro ya, tana anya ka`do ro
be dri`ba nga-ogye `bai ro ro.
 Ämvu osone kode nda ri a`done gboko ämvu oso`bai ro alona
aza ro, se ka oye aziyi opane ago andivo ndaro opane kpa.
 Nda ri taunine ta dritai `ditoko ro ta se ndana unina ndi ndana
opane ago azi yi opane.
 Ndana unina ndi gboko `ditoko ro se kabe andivo anyaro opna
ana etone, a`done ta ora be anya se Ago anya ro kyila oye`bai ro
ana, ndana ri a`done etovo rugyero ro ndi gboko ono ri oyine
Wakili ondrene ago kpa Opi ondrene ta gi iyi ya.
Ta gi oyero ono ka oye ngaemba ozone gboko ri ago ka oye ndana
o`bane drîtai usune le katidri anya ro ya.
Ta oyero `butealo fosu 14: (kagba ugu oyi) A`done Tu`de mbara ro
Amba ṛiri 2 Ta Dobili ro ta
Dobili orivoya mano aza yi se ndroa ndaro te `butesu fonji (45 years)
ndana toko be ago ngaga be su (4). Ndana ävu oso`bai ago ndana kpa
indri be ago kpa ti be se ndana ka vo katidri ndaro ondre sina.
Ndana nde Siniya yi ndana ka tauzi ago ka ta egyi kado ro. Ndana ka nga
opa oye Madrasa lidri `desi roya mvolo ya se anya ka anya se kabe tauzi
eto to`dir o ana opana.
Oso Mano-ago se ka vo`ba ndaro ondrene ana ronye Dibili unina ndi:
 Iza ndi ŋgaonya be ezine vo ngaogye ro ya ogyene
 Katidri ndaro se `desi ana vona ondrene kado para ngaonyane
kado ago a’done jingiri.
 ŋgwai cini ndaro o`bane Madrasa ya Ago ro ago toko ro.
63
Ta ono ka oye ndana opane katidri anya ro vona ondrene kado ro ori
kado orine.
Ad`o tu`de mbara ro takeci na ngase nya oyena be oko ka lidri azi opa
`do.
Oso tu`de mbara ronye Dobili änina ndi ndana opane ta koi oyene:





Lidri `desi embane tauzine ago kpa ta egyine gboko ya, ago kpa
lidri embane ta vodo ovo ro ya.
Ndana unina ndi a`done taliatokpe o`ba `baro ago lakole
ede`baro gboko ya.
Ndana unina ndi a`done vodo `bädri ro losina oye ‘baro ago kpa
atane azii ri oyene nda ronye.
Ndana unina ndi ätu ngaga ro Madrasa ro ozo ne usuru ozone
mîrî ri, ago ätu kitali ro kpa ozone.
Ndana unina ndi a`do ne mbara ro kalakoto ya se gboko ya ana.
Ta ka’dana ro ndana gboko Kitali omo ro ya, gboko Gyi roya,
gboko Madrasa roya/ PTA.
T a ono ri gboko opane kode tombane ago anya o`bane azii opane tana
anya kusu drîtai robena. Se kpa Dobili ri usune ndi kati ndaro be.
64
Tase se oyero `butealo fonji (15) Kologo rutozaro ro.
Mio`ba: Tauzi`bai embane tana anya kondre ndana robe
rugyero ro gboko anya ro ya.
kotopa
Saa se ale be losi ono oye zana: Ritu (2hrs)
Nga se losi ono oye ro:
1. Nyotosi kise gboko miro ro ndi ngase ka’do be kigye kai be, oso
Dokoro kode liti ‘desii, Madrasa ndi Känisa be ronye.
2. Nyiti riti`desii se gboko miro kabe usuna ana, (miri ta usune ta
mano-ago, `ditoko ago ngaga ro ta).
3. Miri itine inye`do `dialo aza ndi orivoya ni gboko miro yasi, se ka
oye rugyero ori ro kode lidri o’bane taunine ta se anya kole be
oyene kode tadri ozane ana ezine ya?
Ta egyi ro miemba`abi ri: Mindre Sanduku 8 ta riti azaka se SEM ka`da
be ana ro ta, ago tase oyero se anya kusu be ana ro ta.
65
Sanduku Njidriena (8) Riti se Mvolo Kaniti ya
Ta kati ta `ditoko ro ta
Ngase kabe oye rugyero ezina ana
Topa `ditoko `desiro ndi  Ngaemba oye `ditoko ndi Ndiringwa
Ndiringwa be
be ri tana kagaga anyaro be na
 `Ditoko ndi Ndiringwa be se otapa be
ana opane, ago anya o`bane oyine
Kitali ya anya ondrene lebereta ya.
 `Ditoko embane ondro otapa anya te
oko, ndana ri tana itine, ago manoago ri tana urune ta `desi ro.
 A`done gboko aza be tana anya se
otapa be ana opane.
 Mano-ago ri ta atane ta `ditoko
topa ro ya amba.
 Anya ri ta ata ne ta Gyi ro ta se
a`done ti lidri be, tana kagaga
`ditoko topa robe na.
 Mano-ago ndi `ditoko be beṛo anya
ri atane Mîrî ri ta `ditoko topa roya.
Takäti Mano-ago ri
Tase kabe oye rugyero ezine ana
Kyila oye ta Gyini ro ya  Gboko ata’baro ta gyini ro ya a`done
‘batiazii be
voaloya ni gboko ritu ana lako si, ago
beṛo anya ri amba Gyini ro teinye
kyila aku ana unine.
 Anya ri ta itine drikaca`bai ri ta gyini
gi ezi kyiala be ana tana ro.
 Losi oyene voaloya si anya se drikaca
be ana be ago kpa lidri `desi gboko
ro be. Tana anya koye taliatokpe ro
be na lakole ya.
66
Ta se oyero `butealo fonjidrialo (16). Losi se arabe oyene gboko ya
Mio`ba: Anya se kabe tauzi ana ri beṛo nda ri ta orane ta losi aza oyero
ta gboko ya.
Saa se ale be losi ono oyezana; Gyima Ritu kode Nätu (2-3). Ta ono ka
oye gba ugu oyine mile ya ondro gboko kole te losi ono oyene gboko
‘desi ya au.
Ngase ale be losi ono oyezana:
takarawa.
Waraga, Galama, Bodo, waraga
Ta ono ka oye oyine a`do ta ora se losi ro ara be kovole ana voro. Gboko
ri tausune alona aza urune tana kotoza gboko ro bena , ago anya ri ta
orane ta rutozaro ta ayani.
Liti se losi ono oyero ana.
Taka`da ro ono ni Mundri East yasi, se ni alo aza riti ro se a`do te gboko
ana lako Tawunä `ditokoko ro ta, tana Tawunä toto alodi Lui lomvo tesi,
ago `ditoko ka ori saa amba ndi a`de go inya uyine, ezi rueza ndi kyila be
te amba.
Ta ono ani nadi kpa losi oyene sina be gboko aza ya, toto ta orazana ta
losi se ale be oyene ro ana ta. Ta ora cini loci ta ora tauzi rote kigye
gboko ya.
1. Tadri ole ngase alebe oyene `doya
Ta ka`da ro Taawunä to`di aza etone
Ta egyi ono miemba`bai ri :
Orivoya ta`desi yi beṛo saa usune amba ta atane ta losi se ale be oyene
ro ta, tana gboko ri a`done riyä ro tana ro se kaoye anya o’bane losi
oyene mbara.
67
2. Ata `desi se ko`be dri be tase ale be oyene ana robe
Ta ka`da ro Tawunä Dabari , Kyifu, zo kode `ba, Gyi, inya, kisi
kyira ro, nga azaka se ale be oyene sina ana, mafuta, gboko, Zo
omone, inya uyine, waraga ätu ozoro, ido oso ro makana ya,
langyi ngaro ojona, Nyegyi ta kwoi waraga takara dri. Anyase
kabe dri Madrasa eto to`diro ana ri, beṛo lindri na o`bane
ondrene anya ri tana o`bana anya ni unine kado ro.
3. Nyoloci ata to’dii se nyusu be iyi ngaemba ya tauzi’bai ri.
Anya se keto tauzi be to`diro ana ri beṛo anya ro losi oyene
waraga takara dri (se lindri bekigye iyi) anya se te Kilassi kitori ya
ana ago `desi ya ana beṛo anya ri ta egyine tana e`di Tawunä
to`di ka oye a`done kado ro anyari engonye ya. Ago riti se kabe
oye a`done kigye ni e`di ya.
Ta egyi ro Miemba`bai ri: Liti Ṛiri ago nina kaoye gboko opane ta ata ya,
se kode ayena e`di o`dena gwo rutoza ezine ya, ago ka oye kpa anya
opane ta orane kado ro
4. Ta ora se oyene
Nyeto ta oyero orana kati ono miye losi waraga takarawa si ago
miye ta kwoi sina:
Musu te ……………..
Musu ko`de……………..
Male na…………………
Ma oye…….
Anya se eto tauzi be dri kpa to`di ro ana ri : nyemba ata to`di anya ri ta
ka`da ro na musute…… etc . Anya se Kilassi Kitori ya ana: nyegyi ta ora
se giṛigwa `do kode se riti ako ana. Any se Kilassi `desi ya ana ri: Nyegyi
waraga gboko ngaogye’bai (trade union) ro ri, ago anya se dri kaca be
ana ri, nyegyi ata miro.
68
Tase oye ro ana ugu ondrene
Ondro gboko kole tadri te losi porojekiti ro oyene, orivoya ta`desi yi ago
ni kado tana itine gboko ri kode ka oye oyene engonye ya. Ko ni
miemba`bai ri a`done tauini`bai ro porojekiti ana ya, oko losi anya ro
toto lidri se kuni ta ko ana embane, taunine `dooko anya kateni oye tase
oyero `do oyeni.
Losi oye ro azaka orivoya se ka oye a`done classi anya se kabe tauzi ana
roya. Tana kopa porojekiti ro bena. Waraga egyine, Tase ale be waraga
dri ana egyine, kode tase atane kala koto ya na egyine.
Porojekiti azaka le ngaoti ago nga`dro`be voaoya otina cini unine, tana
lagye lakaza zo omoro, ätu se aye losi be sina ana unine egyi egyi ro.
Anya se kabe tauzi ana ngaopa emba`bai rosi ani na ndi anya opne.
69
Capata Nji (5): A`do drî`ba ro
Ka`da ta egyi ono ro: Drî`ba kado orivoya ta `desi yi tana kani oye `bädri
o`bane ombane. Oso gboko Gyi ro ronye `bäru kode tesi vo aza ya.
Capata ono ka ta ata ta:
 E`di kani dri`ba kado o`bana ya?
 Inye`do drî`ba usuna engnye ya?
Tase oyero `butealo fonjidrieri 17: E’di kani drî`ba kado o`bana ya?
Mio`ba:
 Ta atane ta beti toto drî`bai ro ta.
 Ta oye drî`bai ro usune
Saa se ale be losi ono oye azana: Alodi kode ritu ( 1-2 hrs).
Lakaza losi ono oyero se ale be: Bodo, Kyira taegyi ro, waraga ago
galama.
Liti losi ono oyero:
1. Gboko lewene giṛingwa ago anya se kabe tauzi ana ta usune ta
drî`bai ro ta anya ka`dane “se kado ro ana” ago se ko kado ro
ana. Mini na ndi ta oye anya ro egyine kode miyena ojisi.
2. Gboko unina ndi ta oye drî`bai kado ro ro egyine.
3. `Di alo ri vodo ovone perena nätu ta oye anya ro se usube ana
voro, tana `do orivoya ta`desi yi a`do drî`bai ro ana ya.
4. Ta oye se drî’bai ro usu be kai ogo orane a’dona se ani be kado
ana voro
5. Miemba`bai tosina ta ono gwo bodo dri, ndi gboko o`dene gwo
ta atane kigye beti ta oye drî`bai ro engoni ro ndana le aya ya.
Drî`ba kani ta cini
atana
Drî`ba ka lidri eji Drî`ba e`be losi cini
ondro ndana kole ndaro ro lidri azi rigye
te ta aza oyene oyene
au
70
Ta oye ro ugu ondrene:
1. Gboko ri beti toto drî’b`ai ro ka`dane se gboko anya ro ya ana,
nyegyi ta oye anya ro cini ago ämiri atane a`do toto na ya.
2. Gboko ri, Kito Dokada ro uzine (upivo 58) ya ago kpa anyari ta atane
ta eji na iyi ya.
71
Tase oyero `butealo fonjidriena 18: Onji drî`bai ro
Mi`oba:
 Liti toto dri`bai onji ro ondrene.
 Ta atane liti kado drî`bai onji ro gboko ‘desi ya ago kpa gboko
ferenwa ya ro ya.
Saa se ale be losi ono oye zana: Ritu kode nätu ( 2-3hrs).
Lakaza se losi ono oye ro: Bodo, kyira taegyi ro, waraga, Galama, ta
ka`da ro onji drî`bai ro anya laku, ago waraga vodo ovo ro ka`do te nyezi
kpa.
Liti ta ono oyero:
1. Gboko ri liti toto se anya kabe drî`bai onji sina ana egyine se gboko
‘desi anya ro ya. (Taka`dana ro, kode driengasi kuru, kode `desi yi
gboko ro kani onjina etc. Oso aka`da be lindri ya ana ronye). Anya ri
egyine waraga dri kado ro ago kpa tosine vuru waraga dri.
2. Gboko ri ta ka`da ro nätu ono urune ago ta atane kigye:
 Inye`do ono ni liti kado drî`bai onji ro au ya?
 Inye`do a`ba ndi gbele ro lidri cini ri unine ya?
 Inye`do ‘di engoni tausu ndaro ‘ba lidri ni a’done riyä ro ndra
ya?
 Inye`do vodo ovo a’do ndi ndrwi ya?
 Inye`do lidri cini ni `dise anya kole be onjine ana ndi ya?
3. Gkoko ri tausune inye`do Gyi to`di ale u`dine gboko anyaro ya
gboko vo Gyiro ondrero ale o`bane inye`do anya le tadrina ndi ta
koyi ya ya:
 Oti lidri ro gkoko ana ya
 Losi beti toto anya ro (gyiti`ba, egyi`ba, da`du`ba etc)
 Tauni toto se ale be losi ana oye zana.
 Inye`do minjina lidiri na iyi engonye ya?
72
Gkoko ri vodo ovone tana anji gboko Gyi ro ro bena. Lidri amba endre te
vodo ana ya, ago `di alo egyi ta fere te ta ndaro ta. Tana e`di mile mi
ovone ya, lidri toto a`do te losi oye voya ta vodo ro ta, otine ago
ondrene inye vodo ana oyi te kado ro.
Lidri `desi kani Oyene dri enga si
drî`ba to`di onjina
kuru
Oyena vodo ovo
si titi ro
Tase oyero ugu ondrene;
1. Gboko ri ta orane oyine gboko azi yi ondrene gboko ‘desi anya
ro ana ya. Inye`do anya ka drî`ba anya ro onji na engo nye ya.
Anya unina ndi miomba ozone ta liti kado vodo ovo ro ta, tana
vodo se anya kabe oye ovone ana anya usu teni ngaemba ono
yasi
2. `Dialo ri tausune ta beti drî`bai ro engoni ta ago losi na se anya
koye be anya riga ana ya. Ago tauni engoni anya sina se `ba anya
gwo a`done drî`ba kado ro ya, inye`do tauni azaka orivoya se
aba ale a`done ta drî`ba kado rota ya?
(Ta ka`dana ro ‘ta egyi kala koto gboko ya ro, `ado gyiti`ba ro
kala kotoya, ta ata ngye, omba tase egyi be ana dri kado ro, vo
ätu ro ondrena kado ro’) Inye`do anya ka oye tauni gi inye`do
usune engonye ya?
73
Kito Njidrieri 7
Ogone `bäru a`done drî`ba ro
Dokada e`be Mundri te ago oyi te Uganda ya Madrasa uzine tu kyila rosi.
Ondro ndana konde Siniya te oko, ndana ego te `baru Mundri ya. Ndana
ni ta te kado ro oko anya a’do kote orivoya Mundri ya ndroa amba,
ndana ni ngase lidri kole be kote.
Dokada usu losi gwo NGOs be (Manazamati be) ndi ndana zi gboko gwo
voaloya ndi ndana ozoz kandra kado gwo anyari tadri olene inye`do
ngase `desi para oyene anyari ni e`di ya. Gboko ena oko aba olena
anyari a’done Dongi be ago anyari kpa Madrasa ugu omone amba.
Manazamati gi Dokada kabe losi oye ndayi be ana `di Dongi ko, oko
unina ndi Madrasa omone ago unina ndi miemba`bai embane. Ta`do ta
gboko ana a`do te yai`dwesi ta kandra kado gi Dokada ozo be anyari ana
tana ro.
( Maluk Juma, Imba Nina 2012)
Ta eji ro gboko ri ta ata zana
Mima be Dokada orivoya drî`ba kado yi ya?
Inye`do beti drî`baro engoni ndana sina ayani ya?
Inye`do a`di ni drî`ba kado yi gboko miro ya ya?
Inye`do beti tauni engonye `doro ndana sina ya?
Inye`do nyusu tauni engoni ni ta gi ono ya si ya?
74
Capata Njidrialo (6): Taliatokpe oye
Ka’da taegyi ono ro: Ta oye alo aza tu`de mbara ro se iti tana te capata
käti ya ana, anjioko ni lakole edene ago taliatokpe ezine.
Tu se ngaemba ro workshop ya Imba njidriena ndroa 2012 ana si,
Ruendu`ba Felicien Nemeyimana ndana ni PHARP yasi ana iti takeci kyila
ro te “orivoya tadri ole aku azi be. Se sa gwo a`done kala opero kode
ruo`biro kode ru u`boro”.
Capata ono ka tase oyero itina oso koi ronye:
 Inye`do beti kyila ro engoni ni orivoya amba gboko South Sudan
ro lako, se eto ro ni tuse drîtai ro si ana ya?

Inye`do ta se oyene ni e`di se o`dena gwo taliatokpe ezine kati
dri ya ago kpa gboko ya ya?
Tase miri unine onjioko: Capata ono ka ta ata ta taliatokpe ro ta. Taora
azaka orivoya se leta ngaemba lidri `desi ro ana dro’bene omo
taliatokpe ro be. Buku na ni gi azibe integrating Literacy and peace
building (Buku Taliatokpe dro`bero ono): ono buku ngaemba ro
miemba`bai ri (upivo 46)
Losi oyero `butealo fonji drisu na (19): Kyila gboko yi lako.
Mio`ba:
 Beti kyila ro unine ago rueza se kabe a`do katidri yasi ago gboko
ya ro ni tuse aru drîtai be ana si ana
 Liti se ondro kyila aza ka`do te lakole ya oko, lidri kabe ugu
edena sina ana unine: inye`do engoni kani taliatokpe o`ba ago
engoni kani kyila o`ba oyine mile ya ya?
Saa se ale be losi ono oye zana ana: Alodi (1hrs)
Lakaza se losi ono oyero: Bodo, Kyira taegyi ro, waraga ndi Galama be.
75
Liti se losi ono oyero ana:
1. Gboko giṛigwa lewene ni anya se kabe tauzi ana ya ago anya ri
gboko ‘desi anyaro Mapo kishwe na tosine, ago anya ri mberi osine
vo azaka se kabe kyila ezi ana ya. Taka`da naro Dongi dri, vo
ngaogye ro ya etc. Ämiri mepo ono ojone se orivoya losi oyero
`butealofonji ana ya (15) upivo 51 ya ana be.
2. `Di alo ri beti kyila ro nätu urune ni se lidri toto koye be ana yasi.
Kyila cini iyi ya nyaka`da ta kwoi:
 Ngase kezi kyila be ana
 Inye`do ta oye beti na engonye `do kani kyila ezi ya?
3. Gboko ri amba Joseph ro ndi Bonface be uzine (upivo 61 ndi 62 ya)
ago kpa anya ri ta atane ta eji ana ya.
4. Goko ri kpa liti azaka tana atane mano ritu `do be. Ago kpa anyri
oyene oji si, äduro amba ana ogo egyine to`di kala taliatokpe rosi.
76
Kito njidriena 8
Kishwe Gyini ro
Gyini fere aza orivoya se mîrî tosi kiswe na drigba ko, katidri azaka ritu
ekye gyini ana katidri anyaro ro, ale tadri anyari ämvu osone kigye.
Alo aza katidri ro eji mano gyini tosi ro te ikyine Gyini ana tosine. Mano
ana ävuruna Joseph, ndana ra ta te Lidri Gyini tosi ro ri ikyine tuse
‘bakalaazi ndaro Bonface i`do wo `baru ana si. Ndi oto cete kiswe dri se
gyini `desi a`do te Joseph ri ago vo Bonface ro a`do te girigwa.
Ondro Bonface kego te `bäru oko, ndana a`do te kyila ro. Ndana kunite
ondro Joseph koyi te losi ya oko eto ngaga Joseph ro o`bi nate.Ondro
endren kese te `baru a`bi ndana kpate ndi ugu gwo Kitali ya.
(SEM ngaemba taliatokpe roya, Imba njidriena 2012).
Ta eji ro gboko ri ta ata zana:
Inye`do e`di ‘ba kyila se ono ni a’done ya?
Inye`do ta gi Joseph ndi Bonface be koye be ana kado ro kode anya leru
kyila yi ya?
Inye`do aba liti aza ndi orivoya se anya unina ndi oyene sina be ya? Ago
tana e`di nyusu miro be ndana ye ta liti inye`do yasi ya?
Inye`do beti kyila ro gi oso iyi ronye `do a’bana a’done I’dwo engonye,
kode edena engwonye gboko miro ya ya? Ago inye`do nyusu tauni e`do
ro ni ta ono ya ya?
Inye`do beti kyila ro engonye `do orivoya community miro ya ya ?
A`di yi ni taliatokpe omo`bai gboko miro ya ya?
77
Losi se oyero `bute ritu 20 : Lakole Ede`bai ago vure ope`bai
Mio`ba:
 Ta atane ta lakole ede`bai ndi vure ope`bai ro be ro ta ago losi
anyaro ta , taliatokpe ro ta
 Liti se `diambai kabe ta anyaro edena sina ana, usune lakole
ede`bai si ago kpa vure ope`bai si.
Saa se ale be losi ono oye zana: Ritu kode Su (2-4 hrs) (kode unina ndi
a`done ndrani `do ri si)
Lakaza se ale be losi ono zana: Bodo, Kyira taegyi ro, Waraga Ndi
Galama be.
Liti losi ono oyero:
1. Miemba`bai ri ata gi ekye lakole ede`bai ago vure ope`bai ono
egyine waraga ritu toto aza dri. Ndi gboko ri ugu ta atane ta ata
azaka se oyi be ti ta ata ritu ana vo ana ya.
2. Gboko ri takeci ata gi lakole-ede`bai ndi vure-ope`bai be ono egyine
oso anya kuni be ronye ndi anya ri ojone takeci gi Sanduku
njidrinafosu (9) ana be.
3. Gboko ri ugu ta atane taoye kado lakoleede`bai ndi vure-ope`bai be
ro ta, ago nyojo tadri oza amiro taoye se Sanduku njidrinafosu (9) ya
ana be.
Sanduku Njidrinafosu (9) Lakole- ede`bai ndi Vure -ope`bai be
Vureope`bai ka ta cini erina kati
ndi anya `degwo ojone ago a`do
toto na `deyi gwo ondrene ndi
anya `degwo efone tase oyene
ana be
Lakole-ede`bai anya edre kote `di
alo aza be oko ndana ka lidri ritu
o’ba anya erine ndi anya `ba ndana
gwo tadri olene tase kado ro `do ya
78






Ta oye
Ka ta eri ni anya riti `do resi.
Tauni be ago kpa taoni be
Anya ni losi ndaro te kado
ro ago ndana oro ororo
Ka ta toto ojona ago tangye
usune ni kigye
Ndana ka ta eza ro ozona
a`do taenji `di alo ro ro
voro
Ondro vure-ope`bai ka`do
te oro oro ro tase anya
kabe atana aro kpa.
anya ro
 Ka ta eri anya ritu ana resi
 Pe vure ko ago ata ko ta ndaro
ayani oko ndana ka ero lakole
dro`be ayani
 Anya oro oro ro tana ndana
kani taliatokpe ezi lakole ya
 Ka lidri ritu `do o`bana anya
unine
 Ka lidri ritu ana o`bana osane
adu ta gi kenjiru be ana roya se
anya cini le tadri gwo tro
voaloya
4. Nyata ta se kandra kado ro kode kandrakoziro a’dozana mano
vureope`bai ro ndi lakoleede`bai ro be ta liti toto yasi.
79
Kito Njidrina fosu 9
Kyila oye Dongi dri
Kala ope a`do te lakole Täbirigwa roya ndi Känyugwa be Dongi Gyiro dri.
Känyugwa ese käti gyidri, `dooko Täbirigwa `degwo esane. Ondro
Täbirigwa kese te oko, ndana oyi te `ba Gyirigisi anya ro te ago ana
Känyugwa ro te tesi, ndana le te Gyi ondine käti.
Kyila `dete ndi `ditoko ana eto ruo`bite gyidri. Dudu ndana kpa Dongidri
lau ago pere anya teni ruo`bi voya si. Tu ana ya `ditoko ritu ana a`do yi
te kyila’ba aziro.
Oko Dudu niko te ndana oyene e`di, ndana a`dote ata voya anya ritu ana
ri ago kpa ori azi yi se lau ana ri. Landre be ta uku aza `do orivoya lakole
katidri ritu ro ana ya, ta ätu aza `do ro ta se Ago alo aza toko iyi ro runi.
Dudu ata gwo mano `desi azaka ri ta ätu ana ro ta, ndi ädu ro Dudu ezi
Täbirigwa ndi Känyugwa be gwo voaloya teinye o`de ako alo aza anya ro
vosi, ndana ata te anyari azi e`bene tana anya ‘bati-azi yi. Imba fere vosi
oko, anya go logo lakole anyro te kado ro oso kyeno ronye.
(Anya anya Kenneth, Imba nina 2012 rosi)
Ta eji ro gboko ri ta ata zana
E`di ezi kyila ni lakole `ditoko ritu ana ro ya ya?
Inye`do Dudu ye ta vureope`bai ronye kode lakole ede`bai ronye ya?
Liti engoni yasi ndana orivoya tauni lakole ede `bai ro be ya?
Inye`do mini ta e`diro ni kito ono si ya?
Inye`do beti kyila ro se gboko miro ya ni engwoni ya?
Inye`do a`di yi ni taliatokpe oye`bai gboko miro ya ya?
80
Tase oyero ugu ondrene :
Liti se lidri kyeno kabe lakole ede sina gboko ‘desi anyaro ya ana gboko
ri orane kode egyine.
Nyata ta vona kode engoni ni se oyena lakole-ede’bai si ago engwoni
oyena vure ope ‘dise oro-oro ro si ya.
Inye’do liti gi ta kyilaro ede ro ‘do ndi kado ya, kode azaya kadona toto
lidri azakari ya?
Inye’do lakole ede gi ‘bädradri ‘do ma’bana a’done mbara ro engwonye
ya?
81
Capata Njidriri (7): Ngaemba kode tauzi a`do tu`de
ro ro opane
Ta egyi buku ono ro ka ta ata ta a`doro tu`de rota ndi drîtai kode haki ro
be ta, ta `dota ta egyi ono ya emba`abi lidri `desi rosi anya ri ta koi
oyene:
 Ngaemba engoni anya se kabe tauzi Madrasa `desi roya ana le
unine ago luwuyi teawi se ka oye anya o`bane a`done tu`de
mbara ro ana?
 Inye`do ngaemba lidri `desi ro ono a`bana a`done engonye kado
ro se anya o`dena gwo tauni kado usune ya?
Capata ono ya ka ta ata kode miemba`bai ka oye losi oyene engonye
anya se kabe tauzi ana be se ugu tadri ta koi ro ozana si ya:
Liti kät 1: orivoya ka mio`ba tase ale be oyene ana ro ozo, `dialo ri
kode gboko ri ngase ale be ana kado na usu zana. Seka ikyini losi
oyea`do tu`de mbara ro ya si ago drîtai ro yasi. Upivo njidrieri se mata te
ta vodo ovo ro ya.
Liti Ṛiri 2: Ka`dane beti ta oye engonye `do ro anya se kabe tauzi ana ri
a`do be sina ori anya ro ya ana. Ondo alo ata ekye, lidri kabe ikyi
ngaemba lidri `desi roya ana, ‘bayi tauzi ko ago taegyi ko, kode ngaoti ko
ta oye ya ori anya ro ya. Ca anya se kabe dri tauzi eto eto to`diro ana
mi`ba anya kuzi ta losi gi ka`do be amba anya lako tana se anya kuni be
ori anya roya ana, anya ri beti ngase azaka se orivoya gboko ya ana ,oso
taegyi vodo ro ronye ugu unine.
Liti Nina 3: Nyaka`da taoye ngaemba Lidri `desi ro, se lidri kole be
unine tana anya kusu ngase anya kole be unine ana ro be. Taka`dana
ro saa vodo ro ana ya lidri le:
 Taegyi azaka se ale be egyine warag dri ana egyine (Fill form)
ago ävuro anya ro egyine
 Ävuru anya ro usune ni ävuro se amba vodo ro ana lakosi se
a`ba be tiṛi lomvo ana
82


Liti vodo ovo ro unine
Ävuru `dise anya le be ovone ro usune waraga vodo ro dri.
Liti Lisu 4: Ta orazana ta losi se ale be oyene ana ro ta, tana kopa anya
se kabe tauzi ana robe ngase anya kole be unine ana ya, tana ko`ba
anyaro bena ngase anya ko`ba mibe tana ro ana usune. Ta vodo ovo ro
ta ävuru se vodo ro egyi be ana ndi waraga vodo ro be, anyari ezine ago
gboko ri losi oyene sina be ndana emba zana, tana ondro tu vodo ro
kosa te oko, anya kuni ro be na, inye`do ale anya ri e`di oyene aya tana
ka`do ro bena riti aku anya ri vodo ovone.
Losi Linji 5 Unine inye`do ta ora se ta tauziro ta ono kado na mu`du
engonye ya. Nowa anjioko unine kode, anya se ka be Madrasa uzi ana
oti anyaro moda se egyi yi anya be vodo ovone ana.
Sanduku `bute 10 ono rute taka’da ro se gboko le be kyila gi oyene na
`bäru ana edrena ro aya, a’do losi se ara be liti nji 5 ono ya ono si. Ono
orivoya ta `desi yi ondro gboko kuruyi taoye ono te kado ro taora kado si
ago drî`ba kado si anya unina ndi rutoza ezine kode rugyero o`bane
gboko anya ro ya.
Sanduku `bute (10): Tauni ta ngaemba lidri `desi ro a`do tu`de ro ta
Liti Käti 1
Nyusu tase ale be
gboko ri unine kode
usune ana
Liti Ṛiri 2
Nyusu tase ngaemba
lidri `desi ro kozo be
ana, se anya se kabe
tauzi ana kayi o’bana
taoye ya tu cini ori
anya roya ana.
Liti Nina 3

Kyila oye gi ‘ditoko be gboko yasi ana
edrene


Toko aza egyi`ba Känisa ndaro ro
`Di aza `ba losi ndaro ngaogyero egyi egyi
ro waraga dri
Amba anya ro ni ndi ävuru anya ro egyine
Amba anya ro ni ndi tase ale be waraga
dri ana egyine(fill form)



Nyeji ‘ditoko alo alo tana ko’ba miro beti
83
Nyaka`da
taoye
ngaemba Lidri `desi ro,
se lidri kole be unine 
tana anya kusu ngase
anya kole be unine ana
ro be.





Liti Lisu 4
Mira losi amiro siro
siro tana kopa anya se
kabe tauzi eto to`diro
ana ro bena, tana
ko`ba yi ro bena ta oye
ya, tana anya kusu
ngase anya kole be ana
ro bena.








Liti Linji 5

Nyojo Unine inye`do ta 
ora se ta tauziro ta ono 
kado
na
mu`du
kyila ro se ka`do be amba katidri ya si ana
usune
Mipa gboko tana anya ka`do ro bena
egyi`ba kala koto ro be ago ätu se cini abe
losi oye sina ana egyine.
Mira liti se losi oye ro ana
Nyegyi lazo kado azaka ago mizo lidri ri
uzine
Beṛo ugu tase ka`do be anya lako kai
egyine.
Mi’ba ngase mile be unine mîrî ri ana egyi
egyi ro
Mini drîtai (haki) `ditoko ro kado ro ni
Manazamati azaka (NGOS) re si
Ata `desi azaka ta kyila oyero katidri ya ta
(ämiri unine kado ro, liti egyina ro ago
takecina)
Mira ta lidri ejine tana ko’ba miro ngase
ka a’do be gboko ya kai unine
Mipa lidri gboko losi oyero anyaro usune
ago a’done sina
. Nyegyi warage egyi ta aza ro
. Ta aza ka`do te amiri tana itine, ago
amiri kpa efone waraga se ondro nga aza
ka’do te oko egyi tana ro be kigye ana be
Amiri fomu bolisi ro egyine
Amiri waraga ‘desi azaka se mîrî kegyi be
ana takecina logone lidri ri unine.
Amiri lazo egyine ago otone kuru lidri
kuzi robe na, ago beṛo amiri ugu ta orane
ngaemba mi lidri ro upi ro oyene anya.
Inye`do gboko ka ndi losi oye ya?
Inye`do anya ndi ta ora kado be ya?
Inye`do losi `desi azaka se a’ba tana be
oyene ana yeyi ndi ya?(taka`da ro na tase
84
engonye ya



ale be oyine usune ni lidri azaka resi ana
usu ndi ya)
Inye`do anya ni ndi ta atane ta drîtai
`ditkok ro tana ro mîrî be kode anya se
drikaca ya ana be kala se ani be kadoro
ana si ya?
Inye`do anya ra ta gi`da ta ngaemba ro
lidri `desi ro tana ro se
Anina ndi losi oyene kado ro ta kyila
katidri ya edre ro ta ya?
Buku kode tauziro azaka se Internet ya orivoya ngabe amba kigye se
ngaemba lidri `desi ro ono ago kpa ta mi lidri ro upi ro ndi taliatokpe
omo ro be ono a’do te losi oye SEM ro voro South Sudan ya ago NGOS
azaka be.
 Kito iti: Ni alo aza tase ka oye taliatokpe o`bane ndi ngaemba ri oyi
zana mile ya au.
Feed the Mind 2011 orivoya webu ya
www.feedtheminds.org
 Ngaemba emba lidri `desi ro ndi taliatokpe omo ro on dro`bena vo
alo ya: Buku ngaemba ro ndi emba`bai be , Sam Doe, Julet McCaffery &
Katy Newll- Jones. Ngaemba ta omba vo ro ta, 2004, ISBN 1 870447 26 3
orivoya amba webo ono ya www.Balid.org.uk/literacy.htm
85
Pa Taora ro nji 5 ngaemba lidri `desi ro ro se Feed
the Minds be sina ono
Feed the Minds efo te taora be tana kotomba taora se cini ta ngaemba
ro ta lidri `desi ri ana ro bena.
1.
Tauni anya se kabe
Madrasa uzi ana ro
oyi
te
mu’du
engwonye ago losi se
anya kabe oyena ana
2.
Nye`be takozi ata azi
lomvo ndi ruwele be
Inye`do lidri gi kabe tauzi ana tauni anya ro
mu’du engonye ya?
Inye’do a’do tauziro ndi taegyi be ago ngaoti ka
losi oye mu’du engwonye gboko ya ya
Inye`do maa lidri se ko Madrasa lidri `desi ro ya
ana e`bene tesi ni workshop ya si, kode
ngaemba yasi kode a`do drikaca be ro ya si ya?
Inye`do mayena e`di tana moloci anya se ko
Madrasa lidri `desi ro ya ana ro bena losi
porojekiti ro ya ya?
Inye`do nga azaka se megyi be uzine iyi ka oye
a`done rriti ro lidri se tauni anya ro fere ana ri
ya?
3.
Inye`do ma ndi ata se takecina tefe unine ono
Mindre ta ono kado uru ayani lidri emba zana ago anya ni ndi rriti
ago miru tase egyi be ako ya?
ngaemba ro ono
Inye`do mani ndi lindri kode beti ngaro tosi uru
ayani takeci ta azaka ro iti zana ya?
Inye`do kala engoni lidri amba ka erina aya ya?
86
4.
Ko ekye miri a`done ngaemba’ba tauzi lidri ‘desi
Nyojo ya cini si ro ro lutu ndi miri na gwo anya opane tauzi ya
a’done tauni kado ago kpa taegyi ya oko:
lidri `desi se kabe
 Amiri ata `desi ka`dane anya se kabe
tauzi ana ro emba ro
tauzi ana ri tana kuni yi uzina ro be na
be
 Amiri oyene lindri ka`da si ndi ta ata be
 Ta se nyegyi be Bodo dri ana mizi anda
anya keri ro bena ago mi’ba ata se
ṛatara ro ana fere tefe unizana ndri
 Ata se cini mbara ro ana nyiti takecina
anya ri ago mizi sepele na iyi ändä tana
kuni yi ro be
 Mi`ba eto ta tauzi si
 Miru ata egyi se egyi giṛiwa si ana aya ko
egyi ‘desi si ‘do aya
5.
Inye`do miemba`bai ndi emba`ba cini be drobe
Nyala’do tausu se yi kode la’dwo yi tauni anyaro ndi losi se anya
nyusu be kadoro iyi kuni be ana ya ago se Manazamati ya ya?
ami voya tana ko`ba Inye`do Manazama amaro kandi rudro`be taoye
ngaemba lidri `desi ro ago tausu ta ngaemba lidri `desi ro ono ro ya azi
ono ro bena oyine be ya?
mile ya kado ro
87
Feed the Minds ono orivoya losi Kristo`bai se `bädri cini yasi se ka be driozo
taomba vo ro ta. Ma losi oye NGOs, ago kpa CBos `bädri cini ya ngaopa oyene
anya se itipi te vuru ana ri ago gboko ‘desi ri ngaemba oyene anya ri liti tefe ya
si.
Takeci buku ono egyi ro tana ko`ba miemba`bai robe na ta dritai ro ndi a`do
tu`de ro be locine ngaemba lidri ‘desi ro ya Kilassi ya South Sudan ya. Ago losi
oyero ono si anya se kabe tauzi ana o`bana anya gwo a`done mbara ro ta drîtai
anya ro tana ata voya, ago anya ri a`done alo aza ta ora`bai ro tase oyene rota.
Anya a`do ne gboko ya, kode edrene vodo ya.
Buku ono si miemba`bai lidri `desi ro ri ta koi oyene:
 Inye`do beti ta gi engonye `do ro `dialo ri se kabe tauzi Madrasa lidri
`desi ro ya ana le uzine ayani kode unine aya tana anya o`baza tu`de
mbara ro ya?
 Iye`do a`bana Kilassi lidri `desi ro ono a`done kado ro engonye ya, ndi
o`dena gwo anya se ka be tauzi ana opane ori anya ro ya, ago kpa azi ri
gboko ‘desi ya ya?
Buku ngaemba lidri `desi ro ono ede te dri urusi Sudan Evangelical Mission
(SEM) be ago Peace building, Healing ago Reconciliation Programme (PHARP).
Feed the Minds
Park place
12 Lawn Lane
London SW1UD
UK
Tel: +44(0)2075823535
Fax: +44(0)2077357617
E-mail: [email protected]
Feed the Minds is a charity registered in England and Wales (291333) and in
Scotland (SC041999)
88
Descargar